Suglasan sam s obradom mojeg e-maila kao osobnog podatka za svrhu primanja newslettera Gradske knjižnice Rijeka. Pročitajte obavijest o obradi osobnih podataka <a href="https://new.gkr.hr/sluzbene-informacije/zastita-osobnih-podataka--p-42">ovdje</a>.

newsletter-mailboxes-play-dough.png

Pretplati se!

Prijavite se za primanje "newslettera" Gradske knjižnice Rijeka i saznajte na vrijeme što se događa u našim odjelima i ograncima diljem grada, što se čita, komentira i preporučuje u <a href="https://gkr.hr/Magazin">Magazinu</a> te koje nam se ideje vrte po glavi... I zapamtite - čitamo se na internetu, ali vidimo u knjižnici. :)

favicon.ico

naslovna.jpg

GKR bira

Malo drugačija povijest: 10 naslova po našem izboru

magazin/gkr-bira--c-13

Sjeti se kako smo se voljeli: 10 naslova o ljubavi, ljubavnim problemima i kako ih prevladati

Slušaj, zove me šuma: 10 naslova za upoznavanje s prirodom

Crtež bez naslova.png

Čovjek. digitalno izdanje: 10 naslova za samoobranu od digitalne hiperaktivnosti

Čitaj i ovo:

IMG-9b3016cf87dd442fc1d25f44561d2396-V.jpg

Najave

Predstavljanje izložbe i knjige "To nije pas, to je Cher!"

magazin/najave--c-22

Objava za medije_Kultura svima x Dječja kuća x Pamela Perkić.png

Vijesti

Kultura svima: novi ciklus inkluzivnih ćakula i edukacija, u novom izdanju u Dječjoj kući uz stvaranje inkluzivnih podcasta

magazin/vijesti--c-11

Knjige petkom

Knjige petkom: Istočno od raja, Lucy Crown, Nijema pacijentica...

magazin/knjige-petkom--c-51

historicizam_naslovna.jpg

Historicizam: otvorenje izložbe radova

Davno, davno, davno, u ono pretpandemijskom, predepk i predratno vrijeme prošao sam u šetnju do centra s kolicima i baš je bilo bez veze… Novo vrijeme, nove okolnosti, nova testiranja, novi testni primjerak u kolicima pet godina nakon ponovo je ovdje…

Grad nije za kolica #2 (a nije baš ni za badminton)

Teme

magazin/teme--c-17

Postoje grafički romani koje možete listati satima i nakon što pročitate priču...

"Ar-Men, živi pakao" Emanuela Lepagea: vizualna poslastica o samoći i svjetionicima

Recenzije

magazin/recenzije--c-15

Cyberpunk 2077 je nadmašio neuspjeh igre No Man's Sky te postavio brojna pitanja, kako igračima, tako i developerima

Krah Cyberpunk 2077 iz pandemijske godine koji se pamti

RASADNIK

rasadnik--c-29

Još jedan roman koji je postao i vrlo uspješan film... Lari Š. je napisao još jedan odličan prikaz.

"37,2 ujutro" Philippea Djiana: Mentalno oboljela težina postojanja

Najčitanije

thumbnail_naslovna.jpg

<h3><a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=1209003813&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=raditi+kako+treba&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0">Ole Thorstensen: Raditi kako treba : Dnevnik majstora stolara</a></h3>Norveški majstor stolar, u formi nečega što sliči udžbeniku za stolarske šegrte, napisao je knjigu o radnoj etici i profesionalnom ispunjenju. Knjiga se ne bavi ničim drugim osim radnom rutinom jednoga meštra i njegovih kolega, ali čitatelj će uživati u načinu kako autor iznosi pravu istinu o svojem poslu.&nbsp;U ovom našem vremenu, dobrodošao podsjetnik na vrijednost poštenog rada.<img src="/uploads/rsz_1olet_e1f03a6f00.jpg" alt="rsz_1olet.jpg"><hr><h3><a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=995003443&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=lucy+crown&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0">Irwin Shaw: Lucy Crown</a></h3>Ljubavna drama. Naslovna junakinja, dobrostojeća kućanica Lucy Crown, supruga poslovno uspješnog, ali kontroli sklonog Olivera, upušta se u vezu s mladim studentom, tutorom svoga sina, i time pokreće niz tužnih i tragičnih događaja koji će dovesti do raspada obitelji.&nbsp;Knjiga je objavljena 1956. godine, ali priča intrigira i danas: ženska pobuna, moralne dileme, manjak samopouzdanja, propuštene prilike, psihoanaliza i važnost komunikacije u braku vječne su teme.<img src="/uploads/rsz_1shaw_ec0304836b.jpg" alt="rsz_1shaw.jpg"><hr><h3><a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=650000479&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=isto%c4%8dno+od+raja&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0">John Steinbeck: Istočno od raja</a></h3>Radnja se događa u Salinskoj dolini u središnjoj Kaliforniji i Connecticutu između početka dvadesetog stoljeća i kraja Prvoga svjetskog rata. Roman prati isprepletene sudbine dviju obitelji, Trask i Hamilton, u borbi s ispravnim i pogrešnim moralom, kao i probleme uzrokovane rivalstvom. Istražuje teme iskvarenosti, milosrđa, ljubavi, borbe da budemo prihvaćeni, veličine i sposobnosti za samouništenjem i naročito teme krivice i slobode.&nbsp;Svih se dojmio rijetko negativan lik, supruga i majka Cathy Ames, okarakterizirana kao moralna nakaza koja svojim postupcima to i opravdava. Steinbeck smatra da je ovo njegovo najveće djelo i izjavio je da je sve što je napisao prije njega zapravo bila vježba za ovaj roman.<img src="/uploads/rsz_1steinbeck_74c2b5f965.jpg" alt="rsz_1steinbeck.jpg"><hr><h3><a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=1384001054&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;fid0=13&amp;fv0=%23L185%23za+posudbu&amp;spid0=1&amp;spv0=pri%c4%8da+o+jednom+braku&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0">Geir Gulliksen: Priča o jednom braku</a></h3>Svaki brak započinje svijetlim sobama, blagim glasovima, neočekivanom i nezasluženom srećom, s dvoje ljudi koji sjede za ovalnim stolom za kojim djeca pišu zadaću, a onda stol odjednom postane prevelik, biva prodan i dobiva novi život, kao i sve drugo što je par s početka priče dijelio.&nbsp;Divan je ovo roman u kojem pripovijeda jedan suprug, i to promatrajući kretnje svoje supruge, neprestano tragajući za odgovorom – kad je točno sve pošlo po zlu? On suptilno ulazi u kožu žene koju je nekada zvao svojom i smatrao svojom. Završava do suza dirljivim slikama kao što je slika zdjele ustajalog rižota koja stoji u hladnjaku i čeka, nitko ne zna što, niti koga.<img src="/uploads/rsz_1gulliksen_dd78e074b4.jpg" alt="rsz_1gulliksen.jpg"><hr><h3><a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=257004348&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=nijema+pacijentica&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0">Alex Michaelides: Nijema pacijentica</a></h3>Nijema pacijentica, debitantski je roman autora Alexa Michaelidesa koji je izašao 2019. godine. Pitak je, originalan i uvjerljiv psihološki triler, lako ga je preporučiti ne samo ljubiteljima žanra nego i svima onima koji ne posežu često za tom vrstom literature.Policija je zatekla Aliciu pored suprugova tijela, okrvavljenu, mirnu i odsutnu. Alicia će šutjeti za vrijeme uhićenja, za vrijeme boravka u bolnici, za vrijeme oporavka u kućnom pritvoru, za vrijeme suđenja. Neće progovoriti ni riječi kada je smjeste u psihijatrijsku bolnicu zatvorenog tipa. Već su svi zaboravili na suđenje koje je punilo novinske stupce mjesecima, na nadljudsku, nadnaravnu tišinu u koju je propala sama Alicia. Svi, osim psihoterapeuta Thea Fabera.&nbsp;Šokantni kraj s plot-twistom koji knjiga ima, ostavio nas je u apsolutnom transu. Ovo je knjiga koja će vas do zadnje stranice držati na rubu stolca.<img src="/uploads/rsz_1michaelides_7514d10886.jpg" alt="rsz_1michaelides.jpg">

thumbnail_Crtež bez naslova.png

Povod za temu starosti je knjiga <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=zahvalnosti&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=432005805">Zahvalnosti</a> autorice Delphine de Vigan. Starosti se pristupa toplo i realno. Glavni lik romana je Michka Seld, starica s licem djevojčice koju godine i sve veća zaboravnost i gubitak riječi tjeraju da se preseli u dom za starije i nemoćne. Tamo je redovito posjećuje susjeda, mlada žena Marie, čija je majka bila depresivna pa joj je Michka puno pomogla u tim životnim trenucima.&nbsp;Isprepliću se ljudske priče i odnosi, a u njihove razgovore uključuje se i Jerome, logoped iz doma, koji ima svoje životne priče (kao uostalom svi mi). Marie i Jerome uključit će se u Michkinu posljednju želju; zahvaliti onima koji su joj spasili život dok je bila mlada. Ovo nije priča samo o zahvalnosti niti samo o starosti (koja nije shvaćena tragično, dapače), nego i priča o svim onim ljudima koji se usputno nađu u našem životu i pomognu nam, a da ne traže ništa zauzvrat.<img src="/uploads/Zahvalnosti_naslovica_7dbdd89ae4.jpg" alt="Zahvalnosti_naslovica.jpg">Olja Savičević Ivančević piše <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=Pisma+%c4%8ditateljici&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=995003295">Pisma čitateljici</a>. U pismima (koja to i nisu) iz pera jedne proaktivne, liberalne i samosvjesne žene progovara o odnosu prema ženama u Dalmaciji i u Hrvatskoj, o odnosu prema ženama autoricama, o abortusu, o djetinjstvu, o menstruacijama … o svemu onome s čime se jedna zrela žena nosi.&nbsp;Postojanje muškaraca u njezinom životu je jasno, ali i vrlo suptilno naznačeno – svjesno daje prednost ženskim likovima. Progovara o pisanju, a zanimljive su i njezine reference na mnoge autore koji su u nekom trenutku obilježili njezin život. Pitko i čitko štivo kojim autorica intrigira i poziva na čitanje njezinih knjiga posebno one koji se slažu s većim dijelom njezinih stavova.<img src="/uploads/1201958_34678633d2.jpg" alt="1201958.jpg"><a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=Hotel+Wartburg&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=935001070">Hotel Wartburg</a> Zorana Žmirića je još jedna vikend preporuka „smjene A“. Jednostavno pisana knjiga o jednoj tipičnoj „ex Yu“ obitelji i njihovom limenom ljubimcu. Wartburg je istočnonjemačka marka vozila, crveni karavan koji je svjedok povijesti te obitelji. U središtu pažnje je disfunkcionalni odnos oca i sina.&nbsp;Autor izvrsno prenosi emocije : ljutnju, bijes, zamjeranje, netrpeljivost, a na kraju i oprost. Pisan u ja formi, svima nama (a posebno malčice starijim kolegicama i kolegama) zanimljiv roman, jer evocira uspomene iz vremena odlaska u Trst po traperice…<img src="/uploads/hotel_wartburg_2_izdanje_300dpi_78f9d27961.jpg" alt="hotel_wartburg_2.izdanje_300dpi.jpg">Životna, a opet posve drugačija je knjiga Lidije Deduš naslova <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=ja+se+zovem+lidija+dedu%c5%a1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=995003572">ja se zovem lidija deduš</a>. Iako je na naše police smještena u poeziji, postoje i kritičarski prijepori o tome radi li se o poeziji ili prozi. Svaki pasus započinje rečenicom / stihom „ja se zovem lidija deduš“ što tekstu daje određeni ritam (koji je obilježje poezije).&nbsp;S druge strane, autorica nam servira dnevničke zapise iz života lidije deduš (postojanje radnje, koja je argument za one koji tvrde da se radi o prozi). Autorica namjerno koristi mala slova u imenu i prezimenu glavnoga lika, a da bi stvorila novu osobu, različitu od nje same. Vrlo originalno, čisto, kristalnojasno, autoironično i humoristično. Preporuka za sve koji su otvoreni novim, neuobičajenim formama.<img src="/uploads/ja_se_zovem_lidija_dedu_lidija_dedu_83abee7360.jpg" alt="ja_se_zovem_lidija_dedu__lidija_dedu_.jpg">Kolegice iz Dječjeg odjela Stribor zadužene su za predstavljanje dječjih naslova. Ovi današnji primjenjivi su i čitki svim generacijama pa su plijenili našu pažnju. Ipak naglašavamo da su prvotno namijenjeni djeci.Ivana Šojat napisala je roman<a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=Oblak+%c4%8dvoraka&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=91002176"> Oblak čvoraka</a>. Danas se držimo životnih knjiga, a i ovo je jedna od onih s kojom se većina može poistovjetiti ili barem saživjeti. Lucija, učenica osmog razreda, izložena je vršnjačkom nasilju. Na nju se to odražava psihosomatski, cijela situacija dovodi ju do redovnog povraćanja.&nbsp;<img src="/uploads/193992_61d3113840.jpg" alt="193992.jpg">Iako je njezina obitelj funkcionalna i skladna, roditelji niti ne naslućuju što se događa, a ona, naravno, prešućuje, kao i većina njezinih vršnjaka u sličnim situacijama. Knjiga završava sretno, što je logična poruka mladim ljudima koji se nađu u sličnoj situaciji, a koji bi knjigu uzeli u ruke. Ptice u naslovu asociraju na slobodu kojoj Lucija teži.Ivanka Ferenčić Martinčić i njezina slikovnica <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=Lisac+i+mudra+kraljevna&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=370019306">Lisac i mudra kraljevna</a> dovela nas je do najmlađe dobi, kojoj je namijenjena. Bajka je to o liscu koji želi steći mudrost pa za savjet o načinu stjecanja iste pita mudru kraljevnu.&nbsp;Ona ga savjetuje da treba puno slušati, puno čitati, a kad dođe trenutak, puno i pisati. Iako lisac postaje pisac, naglasak nije na odredištu to jest na postignutom cilju: naglasak je na putovanju na kojem se gradimo, ljepota je u svakom trenutku, ljepota je u usponima i padovima. Ponekad smo na cilju, a da toga nismo niti svjesni.&nbsp;Uživanje u svakom životnom trenutku naša je ovotjedna poruka vama – za početak, uživajmo u (slobodnom) vikendu 😊

Knjige petkom: "Zahvalnosti", "Pisma čitateljici", "Hotel Wartburg", "ja se zovem lidija deduš"...

<h3>Epske priče</h3>Nepravedno zapostavljene, antologije nordijskih, vikinških, grčkih i keltskih priča pružaju ravnotežu između informacija, zabavnog sadržaja i angažmana publike. Kako to mislim? Ponajprije je važno poznavati kulisu, povijest kako bi se ispravno shvatila pojedina priča - dakle sugeriram da se najprije informiramo o onome o čemu ćemo čitati, kako nam tekstovi ne bi bili hermetični. Možda je i do prijevoda jer je nemoguće dobiti potpuni, doslovni prijevod pa se poneki segment izgubi, ali rekla bih da ovi tekstovi prosječnom čitatelju nisu toliko bliski upravo zbog nepoznavanja kulture u koju zaranjaju i na to mislim kada kažem da ove antologije zahtijevaju angažman publike. Zabavni sadržaj - stereotipi ili ipak ne? Po uvriježenom mišljenju, ove priče prepune su nasilja, krvi i čemera, no krenimo redom.<a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=1700000346&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=keltski+mitovi+i+pripovijetke&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0">Keltska</a> kultura obiluje šarmantnim legendama, epskim mitovima i čudesnim pričama koje su prenošene s koljena na koljeno, dakle radi se o usmenoj književnosti. Keltske priče nisu samo puki izmišljaj; one su odraz dubokih kulturnih vrijednosti i uvjerenja Kelta.Kroz njih, osjećamo duboko poštovanje prema prirodi, ljubav prema slobodi i hrabrost u suočavanju s izazovima sudbine.U ovoj antologiji, istražujemo mistične močvare, zelene livade, drevne šume i magične planine koje su služile kao inspiracija za neke od najfascinantnijih priča u keltskom folklornom nasljeđu.Izdvojila bih Ulsterski ciklus, Mabinogi i Pripovijesti o vještičarenju i magiji, no nipošto ne treba zaboraviti i na Legende o kralju Arturu, koji je izvor mnogobrojnih varijacija.<a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=995003364&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=nordijski+mitovi+i+pripovijetke&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0">Nordijske priče</a> pružaju uvid u bogatu kulturu i povijest ove regije. Kroz priče otkrivamo kako se nordijska mitologija i povijest protežu kroz vrijeme, utječući na način na koji ljudi doživljavaju svijet oko sebe, ali i kako su se teme, stilovi i tehnike pisanja mijenjali i prilagođavali vremenu. Izdvojit ću: Legende o Lokiju, Freja i drugi bogovi. <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=19013576&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=vikin%c5%a1ke+narodne+pripovijetke&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0">Vikinške priče</a> otkrivaju složenost vikinškog društva i njihovih vrijednosti, od epskih bitaka na otvorenom moru do unutarnjih sukoba unutar vikinških zajednica. Jedna od najupečatljivijih karakteristika vikinških priča jest njihova sposobnost da prepliću mitološko i povijesno, stvarajući svijet koji je istovremeno stvaran i nadnaravan.Kroz ove priče, susrest ćemo se s bogovima i mitskim bićima skandinavskog pantheona, ali i s običnim ljudima koji su se suočavali s izazovima svakodnevnog života. Vikinške priče nisu samo priče o nasilju i osvajanju; one su također priče o hrabrosti, poštovanju, obitelji i zajednici. Kroz njih, otkrivamo duboke ljudske istine koje prelaze granice vremena i prostora. Stoga je, na primjer, Ragnarok vikinška priča o sudnji danu. Priča prati sukob bogova i divova koji dovodi do propasti svijeta i ponovnog stvaranja. Ragnarok istražuje teme sudbine, borbe između dobra i zla te ciklusa života i smrti. Ili skup pripovijedaka o vjetru, snijegu i moru, a među kojima se nalazi i Djevojčica sa šibicama. <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=1948000142&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=gr%c4%8dki+mitovi+i+pripovijetke&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0">Grčke priče</a> ne samo da su izvanredno zabavne, već nas i poučavaju o kulturi, povijesti i filozofiji drevne Grčke. Kroz ove priče, doživjet ćemo svu raskoš i složenost antičke grčke civilizacije, od Olimpa do podzemlja. Upoznat ćemo se s herojima poput Herkula, Odiseja i Perzeja, bogovima poput Zeusa, Atene i Apolona, te različitim mitološkim bićima koja su oblikovala svijet antičke Grčke. Jedna od karakteristika grčkih priča jest njihova duboka ljudskost. Iza božanskih intriga i herojskih podviga, nalazimo teme koje su univerzalne i koje se odnose na ljudsko iskustvo u svim vremenima i kulturama - ljubav, mržnja, hrabrost, patnja i žrtva, no ono što ih čini vječnim su prazna polja u koja upisujemo dileme. Ovdje svakako treba istaknuti Trojanski ciklus te skup priča Jazon i Argonauti. Priče su pretežno napisane arhaičnim jezikom, doimaju se poput basni i ostavljaju prostor za višestruke interpretacije, ovisno o htijenju čitatelja. Nekima su one suviše tvrde, nekima patetične, no pozivam vas da u njih zaronite otvorena srca i uma.<img src="/uploads/Mitologija_f95e533c86.jpg" alt="Mitologija.jpg"><h3>Ratko Bjelčić i Silvija Šesto: Kuharica za ovršene</h3>Dvojac Bjelčić - Šesto, možda poznatiji kao književnici za djecu i mlade, napisali su <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=1031002363&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=kuharica+za+ovr%c5%a1ene&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0">Kuharicu za ovršene</a>. Knjiga je zapis srednjovječnog razvedenjaka Srećka koji biva ovršen zbog neplaćenog grijanja.&nbsp;Kratki, duhoviti, gorsko–slatki zapisi obuhvaćaju prvih 30 dana života pod ovrhom. Uz svaki zapis dolazi i recept nekog jednostavnog jela npr. piletina s mlincima (eko nemate pileta, uhvatite goluba ili jedite samo mlince), gravče na tavče, kelj-varivo, pileća jetrica i srčeka s rajčicom, špageti u umaku od konzervirane rajčice, žličnjaci, ćevapi s lukom, ćoravi gulaš, juha od mrkve, palačinke s ništancima itd.&nbsp;Autori su, znakovito, baš svim sastojcima od mrkve, pileta, salate do papra (!?) i vode, obične H 2 O, dodali pridjev hrvatski. Uz glavnog junaka koji to nije, upoznajemo i njegove dobronamjerne susjede, kolege s posla, ljudsku empatiju za kakvom žudimo, te time snažimo nadu u zajedničko preživljavanje, jer “ovrha se ne dešava nekome drugome”. Da nade uvijek ima, da sanjati mogu svi otkrivamo i u dodatku, Sanjarici za ovršene. Pomaknuta knjiga, a opet tako hrvatska.<img src="/uploads/kuharica_1_455a27835d.jpg" alt="kuharica 1.jpg"><h3>Roberto Bolaño: Divlji detektivi</h3><a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=92002787&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=divlji+detektivi&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0">Divlji detektivi</a>, najpoznatiji roman Roberta Bolana mi je već dugo na popisu knjiga koje namjeravam pročitati, a popeo se na vrh popisa zahvaljujući svesrdnoj preporuci dragog mi kolege koji uvijek čita neke pametne knjige.&nbsp;U fokusu priče su dva pjesnika, Čileanac Alberto Belano (autorov alter-ego koji se pojavljuje i u nekim njegovim drugim romanima) i meksikanac Ulises Lima koji pripadaju skupini utrobnih realista (ne pitajte me što to znači jer ne znam, ali za utjehu, sumnjam da to znaju i oni). Oni su za same sebe i svoj kružok pjesnici, no realno su dileri trave s upitnim higijenskim navikama. Sve što znamo o njima saznajemo iz prisjećanja drugih ljudi, vidimo ih samo kroz doživljaje i utiske onih koji su imali sreću ili nesreću upoznati ih. Za neke govornike oni su živuće legende utrobnog realizma, za druge obični klošari. Oni iz Mexico Cityja kreću u potragu za opskurnom, odavno zaboravljenom pjesnikinjom i ta ih 20 godina duga potraga vodi širom Meksika, Južne Amerike, Europe i Afrike, ponekad putuju zajedno a ponekad se razdvoje i ne susretnu se godinama ali gdje god se pojave unose kaos. Kroz njihove zgode i nezgode upoznajemo političku, kulturnu i socijalnu stvarnost prvenstveno Meksika (ali i mnogih drugih država kroz koje ih put nanese) između 70-ih godina prošlog stoljeća i početka 21. stoljeća, upoznajemo najrazličitije likove - od prostitutki, preko konobarica, sveučilišnih profesora, arhitekata, diplomata, ratnih izvjestitelja, do odvjetnika koji govore u latinskim izrekama. Nakon čitanja koje je potrajalo malo duže nego što bi trebalo, ostala sam podijeljenih osjećaja. Problemi koje imam s ovom knjigom više su moji vlastiti - uspijevala sam naći vremena za čitanje samo u malim odsječcima, a ovo definitivno nije knjiga koju treba tako čitati. Da sam mogla sjesti i posvetiti joj nekoliko sati u komadu, sigurna sam da bi mi puno manje stvari prelijetalo preko glave i da bi bilo manje trenutaka zbunjenosti. Ima strašno puno likova i različitih glasova koji se, ako niste koncentrirani, vrlo lako izmiješaju i pogube u magli, a to je ono što se meni povremeno događalo i izazivalo laganu frustraciju i bjesomučno listanje unatrag u potrazi za mjestom gdje se pojedini lik prije pojavio, ili možda uopće nije. Dakle, ako planirate pročitati ovu knjigu, savjetujem da sačekate godišnji odmor ili barem dugi, kišni vikend.<img src="/uploads/divljidetektivi_1_062d08acde.jpg" alt="divljidetektivi (1).jpg"><h3>Jacques Le Goff: Stara i naša Europa</h3>Za kraj nešto vrlo kratko.Prema UNESCO-ovoj definiciji knjiga je tiskana ukoričena, omeđena publikacija od najmanje 49 stranica. Naslov koji je kolega prokomentirao “<a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=stara+i+na%c5%a1a+europa&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=129001494">Stara i naša Europa</a>” francuskog povjesničara Jacquesa Le Goffa sadrži 52 stranice teksta.&nbsp;Riječ je, naravno, o našem kontinentu, tom projektu, kako kaže autor, drevnom i budućem. Kroz dvadeset i pet stoljeća (otad taj zapadni okrajak azijskog kontinenta nosi ime Europa) prolazimo u vrlo čitkom pregledu povijesti. Mirijade su napisanih knjiga o temi Europe, ova Le Goffova koncentrat je svih tih pisanija. Tu ćete saznati iz vrlo učenog kuta sve opće, ali i ponešto za one koji žele znati više. Le Goff spominje i Hrvatsku, dotiče se naših prostora. Ukoliko je povijest Europe, kulinarskim rječnikom rečeno, jedna kompleksna juha utoliko je ovaj knjižuljak Le Goffov dehidrirana juha ili kocka za istu. Kolega završava druženje s "Bravo, Jacques Le Goff, a sada off!!". Čekaju nas korisnici.<img src="/uploads/legoff_1_bebdc28fb9.jpg" alt="legoff (1).jpg">

Knjige petkom: Epske priče, Kuharica za ovršene, Divlji detektivi...

thumbnail_Crtež bez naslova (2).png

Crtež bez naslova (2).png

Prva knjiga o kojoj smo govorili je <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=Kim+Jiyoung%2c+ro%c4%91ena+1982.&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=995003004">Kim Jiyoung, rođena 1982.</a>, korejske autorice Cho Nam-joo.&nbsp;Kroz život žene (rođene 1982. godine) autorica oslikava korejsko društvo i položaj žene u njemu. Preko niza minijatura iz Kiminog života saznajemo da su žene u Južnoj Koreji i dalje diskriminirane, od vrtića nadalje.&nbsp;Zanimljiv je fantastični element knjige u kojem Kim, u trenutku pucanja pod pritiskom izazvanim manipulacijom sustava nad ženama, progovara glasovima mnogih potlačenih žena iz svoje blizine. Knjiga je zapravo medicinski dokument psihijatra kojeg posjećuje glavna junakinja.<img src="/uploads/cham_yoo_86e1131835.png" alt="cham yoo.png">Druga knjiga o kojoj se govorilo zove se <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=Gec+i+Majer&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=1031005048">Gec i Majer</a>, srpskog autora Davida Albaharija. Glavni lik je srednjoškolski profesor, koji svojim učenicima govori o holokaustu i beogradskom logoru Sajmište. Pokušava rekonstruirati užase holokausta i svoje obiteljsko stablo, jer su i mnogi članovi njegove obitelji ubijeni u logoru. Gec i Majer su podoficiri, bezlični likovi, egzekutori, izvršitelji masovnih ubojstava, poslušnici.&nbsp;Autor ih gotovo uvijek spominje u istoj rečenici “Gec ili možda Majer“, čime naglašava njihovu bezličnost i potpuno ih lišava individualnosti. Tema djela je banalnost zla i činjenica da jedan sustav može manipulirati ljudima toliko da uopće ne razmišljaju o razlici između dobra i zla. Roman je mračan, potresan, uznemirujući, ali je stilski i pripovjedački vrhunsko djelo.&nbsp;<img src="/uploads/b0cf9e85_b6c5_48be_8b6e_35f9fb9e2bb3_cb29868a9d.jpg" alt="b0cf9e85-b6c5-48be-8b6e-35f9fb9e2bb3.jpg">Jutros smo se pozabavili i knjigom <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=Dina&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=145007618">Dina</a> Franka Herberta. Mnogima poznata glasovita znanstveno-fantastična saga vodi nas u nepoznato vrijeme i na nepoznata mjesta: u budućnost na novim planetima i u novim kulturama. U knjizi ima izrazito puno dijaloga koji se odvijaju među različitim frakcijama (različitim kulturama, između kojih vladaju različiti odnosi i različite zakulisne političke igre – što i nisu odlike samo daleke budućnosti).&nbsp;„Vještice“ su tu da vrbuju nove vladare pa na svim planetima pričaju o tome kako će doći Spasitelj –ponovno se otvara pitanje koliko smo podložni manipulaciji i koliko lako povjerujemo u sve što nam se plasira. Roman ima i ekološki aspekt – autor opisuje život i prilagodbu ljudi na surove uvjete na novom planetu. Štivo je preporuka za filozofe i sve koji se tako osjećaju.<img src="/uploads/dina_3c925ac705.jpg" alt="dina.jpg">A sad nešto posve drugo – <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=britney+spears&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=995003680">Žena u meni</a>, biografija Britney Spears. Knjiga počinje s njezinim djetinjstvom, koje je obilježila činjenica da je njezin otac bio alkoholičar, kao i neke davne generacijske traume. Ona je bila jedna obična djevojčica koja želi pjevati i nastupati te ulazi u svijet šoubiznisa i postaje megazvijezda. Industrija ju naprosto sažvače i doživi emotivni slom.&nbsp;Njezin otac u tom trenutku manipulira njome i njezinim psihičkim stanjem te ju stavlja pod svoje skrbništvo, koje je trajalo punih trinaest godina. Budući da Britney sve te godine radi i zarađuje, potpuno je nejasno na koji način joj je nametnut skrbnik. Priča o djevojčici koja nije imala vremena za odrastanje i koju su mediji tretirali kao objekt, od kojega su imali koristi. Potresna priča sa sretnim krajem.<img src="/uploads/6d4e5276_8c3b_42bc_b7e3_2859756c7078_aec616c0a6.jpg" alt="6d4e5276-8c3b-42bc-b7e3-2859756c7078.jpg">Počeli smo sa suvremenom pričom u Koreji, otišli u prošlost pa u budućnost, a jutro zaokružujemo suvremenom pričom s europskog sjevera. Knjiga norveške autorice Nine Lykke <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=Lykke&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=995003427">Ne, ne i ne</a> prati život triju likova čiji se životi isprepliću.Ingrid je pedetgodišnja profesorica u krizi srednjih godina (iako je ta „kriza“ samo fraza koja označava jedno dobro razdoblje, jer znamo tko smo, što smo, a možda i kamo idemo) koja je u dobrom i dugom braku s Janom i ima dva odrasla sina. Razmišlja o sreći u braku, odnosu sa sinovima (koji uglavnom traže džeparac i gledaju svoja posla), o odnosima s ljudima (koji joj se uglavnom čine površnima) i o sreći uopće.<img src="/uploads/ne_ne_i_ne_70bd9b8f1c.jpg" alt="ne-ne-i-ne.jpg">Norvežani, prema njezinom mišljenju, sreću poimaju kroz financije, kad su u bilo kakvoj krizi, kupe kuću ili auto, a Ingrid počinje razmišljati o tomu što ona želi. Hana je drugi lik koji pratimo, tridesetpetogodišnja djevojka koja mijenja partnere, jer niti uz jednog ne nalazi sreću. Upoznaje Jana i počinju vezu. Jan se uz Hanu osjeća mlađim, poželjnim, potentnim, sretnim. Međutim, kad Jan ostavi Ingrid i započne život s trudnom Hanom, na drugim mjestima traži sreću … Ingrid pak odluči živjeti u svom autu. U tih pet kvadratnih metara osjeća se najslobodnijom.&nbsp;Knjiga je bunt prema svim društvenim normama koje manipuliraju pojedincem i nerijetko ga odvajaju od njegove vlastite potrage za srećom. Dodatak uz knjigu su dva jutrošnja komentara: 1. ako vam se tema sviđa, pročitajte i knjigu <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=Odrasli+ljudi+marie+aubert&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=901230129">Odrasli ljudi</a> autorice Marie Aubert; 2. zapadnjački trend je život u malim prostorima – sad, kad smo dosegli puno u materijalnom smislu, vraćamo se istinskom sebi.Shvatili ste, zar ne? Jutrošnja namjera knjižničara je manipulacija vama – želimo vam podvaliti dobre naslove za vikned&nbsp;😊&nbsp;&nbsp;

Knjige petkom: Kim Jiyoung, rođena 1982., Gec i Majer, Žena u meni... 

thumbnail_Crtež bez naslova (3).png

Crtež bez naslova (3).png

Što znači da knjiga ima previše stranica? Svatko tko voli čitati, reći će da nijedna knjiga nije predugačka, ali da se ne lažemo, svi mi imamo sliku o nekom idealnom broju stranica kada je debljina knjige u pitanju. Čitali smo jedan naslov koji idu u kategoriju debljih.<h2>James Baldwin: <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=James+Baldwin%3a+Druga+zemlja&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=497003470">Druga zemlja</a></h2>Roman u izvorniku prvi put objavljen 1962. godine, a kod nas tek sada u izdanju Sandorfa, vrlo je aktualan i danas jer progovara o dubinskim podjelama u američkom društvu - onim socijalnim, rasnim i seksualnim. Naravno, u vrijeme u kojem se radnja romana odvija, a to su 50-e godine prošlog stoljeće te su podjele bile puno izraženije, posebno one rasne jer radi se o vremenu kada je segregacija formalno tek počela biti neustavna, a u praksi je još odbijala izdahnuti.Baldwin je bio afroamerikanac, homoseksualac i aktivist za građanska prava pa je svakako spadao u marginaliziranu skupinu ljudi i u svojim je romanima obično pisao o tim problematikama. Likovi Druge zemlje su raznoliki, ima tu bijelaca i crnaca, heteroseksualnih, homoseksualnih i biseksualnih osoba, pripadnika srednjeg i nižeg društvenog sloja, intelektualaca, jazz glazbenika i onih koji preživljavaju spavajući na ulici i prostituirajući se. Svi su oni na neki način izgubljeni,problematični i progonjeni kako društvenim pritiscima tako i unutarnjim demonima, svi se oni međusobno povrjeđuju iako u svojoj srži samo žele biti voljeni i prihvaćeni. Ispunjenje njihovih želja i ambicija uvijek nailazi na prepreke, njihove ljubavi su osuđene na propast zbog društvenog neprihvaćanja i osude zbog čega su sve ljući, ogorčeniji, izgubljeniji i autodestruktivniji.Dojmljiv je način na koji Baldwin opisuje njihove najcrnje misli i djela bez osude, uz razumijevanje, prihvaćanje i empatiju. Isto je tako dojmljiv i prikaz boemskog podzemlja New Yorka tog vremena koji je gotovo još jedan lik ovog romana.Neke su knjige važnije od drugih, u životu su nam više značile, promijenile su naš doživljaj svijeta i nas same. Takav je i sljedeći pročitan naslov.<img src="/uploads/0d23b420_ca33_47fd_a473_c050a10f730a_8fbc71f4c2.jpg" alt="0d23b420-ca33-47fd-a473-c050a10f730a.jpg"><h2>Samante Schweblin: <a href="https://bit.ly/3vNdat1">Nit koja nas spaja</a></h2>“Danas želim govoriti o knjizi koja me odabrala, pronašla kad sam joj se najmanje nadala, kada nisam željela ni tražila velike i teške teme, kada sam mislila da za njih još nisam spremna. Ali, kako to obično biva, došla je baš takva knjiga, ona koja mi je trebala, a da toga nisam bila svjesna. Za razliku od kolege koji je govorio o knjizi na čijim stranicama izbija svijet u kojem živimo i koji nas uči da je u redu sebe postaviti u središte svega, po sebi i samo po sebi mjeriti svijet koji nas okružuje, mene je zavela knjiga dijametralno suprotne poruke. Živa i topla, strašna i uznemirujuća, meditativna i hipnotična Nit koja nas veže Samante Schweblin knjiga je koju ću dugo nositi u duši. Primorala me je da vidim svijet s kojim zajedno dišem, rastem, bolujem i plačem. Svijet s kojim se zajedno smijem, svijet čije me rane bole, čiji me život ali i smrt prožimaju i stežu. Ta začudna povezanost i prepletenost svih i svega me zatekla i posvijestila mi kako je važno da se predamo važnim temama, naslovima koji mogu u nevelikom broju stranica prenijeti poruku, zgusnutu i veliku poput života. Koliko je važno da svijet u kojem živimo razumijemo kao integrativni dio sebe, da njegujemo i čuvamo te krhke niti kojima smo međusobno vezani. Knjiga je to koja govori o nama, koja nam viče u zatvorene uši, koja želi probiti našu sljepoću dok još ima vremena, dok još nije kasno, dok još ima srca i ruku koje nas mogu spasiti od nas samih. Knjiga za preporuku, onako iskrenu, od srca.”<img src="/uploads/nit_koja_nas_veze_300dpi_1_ed5638f4db.jpg" alt="nit_koja_nas_veze_300dpi_1.jpg">Kako dišu književnici? Pišu li samo za sebe, ili u kreativnom zanosu misle i na čitatelja? Znaju li svi koju poruku žele prenijeti onima koji će čitati njihove tekstove? Mali dio pitanja koja smo dotakli dok smo raspravljali o sljedećem naslovu.<h2><a href="https://bit.ly/3VTlPVo">Frédéric Beigbeder: Brana na Atlantiku</a></h2>Počevši od samog naslova valja istaknuti kako je riječ o paracitatu knjige „Brana na Pacifiku“ Marguerite Duras. Autorove, Beigbederove - jer ovo je (auto)biografsko djelo - reminiscencije na djetinjstvo koje u njemu izaziva boravak na rtu Cap Ferret, gdje se sklonio od lockdowna kod svog prijatelja Benoîta Bartherottea prožimaju većinu knjige.&nbsp;Sjećanja, te žal za prošlim dani su u rečenicama, koje dijeli dvostruki prored, a koje imaju biti suvremene apoftegme,ili maksime. Te rečenice, uglavnom su duhovite ili pak promašene misli. Vrlo sentenciozno, da ne kažemo vrlo pretenciozno. Ključna je možda rečenica „Ja pišem knjige zato što nisam na društvenim mrežama“! Doista, ti reci čine se statusima koji padaju na um kakvom lucidnom prijatelju kojeg imamo na društvenim mrežama, uvijek spremnom dati mišljenje na svakojake teme.Tekst pati i od kulturoloških i društvenih specifičnosti vezanih za isključivo Francusku i osamdesete godine prošlog stoljeća. Potrebno je guglati sva ta imena i proizvode koje Beigbeder spominje. Ona druga tema, drugi lik koji nije produkt terora prvog lica jednine, tako tipičnog za Beigbedera, borba je protiv porasta razine mora, vruća tema današnjice. Bartherotte je Don Quijote čije su vjetrenjače valovi s Atlantika. On neumorno gradi nasip, čuva kopno, da njega nema autor bi, kako sam kaže, knjigu pisao pod vodom. Tu se zalomi i lirsko i oporo, tema je zanimljiva i od nje se mogla napraviti dobra priča. Upravo je priča ta koja izostaje, tek smo ovlaš upoznati s pravim potencijalnim junakom djela, Benoîtom Bartherotteom.<blockquote>„Bartherotteov nasip funkcionira u dva smjera: štiti niske (no unatoč tome urbanizirane) dijelove Punte i usput od navala Atlantika štiti dinu Pilat.Bez konsolidacije rta, dinu Pilat valovi bi odveć odavno izjeli, kao u Lacanauu, Biscarosseu ili Bidartu.A znate zašto razina mora raste?Zato što vi ispuštate previše CO2.Jedete proizvode koji dolaze s prevelikih udaljenosti, avionom.Vozite previše auta na dizel.Volite palmino ulje, a to znači deforestaciju, nedostatak kisika, porast temperature voda i porast njihove razine.“</blockquote>U svakom slučaju riječ je o zabavnom, lako čitljivom tekstu s jednom ozbiljnom i važnom temom ipak nedovoljno obrađenom.Privukao nas je i popularnoznanstveno pisani frazeološki priručnik koji srednjoškolcima, ali i svima ostalima, nastoji približiti frazeme s mitološkom sastavnicom.<img src="/uploads/OM_Beigbeder_Brana_88abf33145.jpg" alt="OM_Beigbeder_Brana.jpg"><h2>Barčot, Hrnjak, Milković: <a href="https://bit.ly/49uDnui">Arijadnina nit</a></h2>Grčka mitologija je neizostavni dio zapadnoeuropske kulture. Međutim, u istraživanju provedenom među studentima društvenih i humanističkih znanosti pokazalo se da budući članovi akademske zajednice izraze poput jabuka razdora, Pandorina kutija, Prokrustova postelja, Argusove oči i slične, gotovo uopće ne prepoznaju kao frazeme s mitološkom sastavnicom. Stoga je osnovna svrha priručnika približiti srednjoškolcima frazeološki žanr na nov i zabavan način.&nbsp;Priručnik obuhvaća 30-ak članaka s frazemima s mitološkom sastavnicom ili starogrčkom povijesnom etimologijom. Članci obiluju informacijama iz mitologije, jezikoslovlja, ali i iz književnosti, povijesti umjetnosti, filma, popularne kulture, sporta, medicine...&nbsp;Možda ste gledali jedan od najskupljih holivudskih filmova svih vremena s Bradom Pittom u glavnoj ulozi, ili ne znate po kome je slavni detektiv Hercule Poirot dobio ime, pitate se odakle paunovima točke na repu, ili što je povezivala Arijadnina nit... Brojne su asocijacije povezane uz frazeme s mitološkom sastavnicom, a neke od njih možete pronaći u ovom priručniku.<img src="/uploads/1203747_e51ada65d4.jpg" alt="1203747.jpg"> &nbsp;

Knjige petkom: Druga zemlja, Arijadnina nit, Brana na Atlantiku, Nit koja nas spaja...

thumbnail_Crtež bez naslova (8).png

Crtež bez naslova (8).png

Jutro je započelo sa Zeldom Fitzgerald. Knjiga <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=Alabama+song&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=63008304">Alabama song</a> Gillesa Leroya priča je o ženi iz sjene, supruzi F. S. Fitzgeralda. Pisana u prvom licu, iz Zeldine perspektive, ocrtava vrijeme u kojem su živjeli, dekadenciju, ali i nezahvalnu poziciju žene, koja je i inače predmet Leroyeva interesa.Zelda je južnjačka ljepotica, kći suca, talentirana spisateljica i strastvena žena koja se ne ostvaruje niti na jednom području života, ni kao spisateljica, ni kao slikarica, ni kao žena, jer je cijeloga života u sjeni svojega slavnoga supruga.&nbsp;Priča je pomalo sjetna i tužna, ali i vrlo kvalitetna, što potvrđuje Goncourtova nagrada 2007. godine i izdanje u biblioteci Na tragu klasika.<img src="/uploads/alabama_song_be97c9dd53.jpg" alt="alabama-song.jpg">O ženama u književnosti nastavili smo i sa sljedećom knjigom : <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=Aliceina+mre%c5%bea&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=995002113">Aliceina mreža</a> autorice Kate Quinn. Povijesni roman koji prati dvije paralelne priče: mladu Amerikanku Charlie St. Clair koja po Europi traga za rođakinjom nestalom u Drugom svjetskom ratu i Eve Gardiner, ženu koja je u Prvom svjetskom ratu bila dijelom ženske špijunske mreže, koju je predvodila misteriozna Alice. Priče se isprepliću i na kraju stapaju u jedno, što i nije neko inovativno literarno postignuće.&nbsp;Primamljiva u knjizi je činjenica da su događaji većim dijelom potkrijepljeni povijesnim činjenicama i prava je poslastica za one koji žele pročitati lagano štivo, a da pritom nešto i nauče.<img src="/uploads/185299_b93f9c7993.jpg" alt="185299.jpg">Čitali smo i ozbiljnije teme: tako smo se osvrnuli na djelo Roberta Saviana: <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=Gomorra&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=89000005">Gomorra</a>. Knjiga govori o napuljskoj mafiji i uspoređuje ju sa sicilijanskom mafijom.&nbsp;Autor opisuje gadosti koje se čine u mafijaškim krugovima, ali i daje prikaz svega što se isprepliće s tim krugom: policije, državnoga vrha i medija koji, žudeći za senzacionalizmom, žrtve stavljaju u drugi plan.&nbsp;<img src="/uploads/gomorra_scaled_ab69925897.jpg" alt="gomorra-scaled.jpg">Ovoga petka na dnevnom redu našla se uglavnom kvalitetna literatura pa smo priču podebljali još jednom kvalitetnom poslasticom: knjigom <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=Ne+%c5%beive+svi+isti+%c5%beivot+autora&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=432006569">Ne žive svi isti život autora</a> Jean-Paula Duboisa. Goncourtovom nagradom roman je nagrađen 2019. godine, a kod nas je stigao u izdanju Frakture. Roman je pisan u prvom licu, iz perspektive zatvorenika Paula Hansena.&nbsp;On opisuje svoje roditelje, a potom i živote, postupke i odnose ljudi koji ga okružuju i s kojima se njegov život isprepliće. Ćeliju dijeli s Patrickom Hortonom, osebujnim člaomn Hell's Angelsa osuđenim za umorstvo te u tom odnosu pokazuje cijeli niz tragikomičnih situacija među ljudima. Knjiga je pisana jednostavnim stilom te u konačnici apostrofira ljudskost naspram birokracije.<img src="/uploads/ne_ive_svi_isti_ivot_300dpi_16224c53e1.jpg" alt="ne_ive_svi_isti_ivot_300dpi.jpg">Dotakli smo se i jednog hrvatskog autora, a to je Igor Beleš sa svojom knjigom <a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=listanje+kupusa&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=48006267">Listanje kupusa</a>. Radnja se odvija u Vukovaru 1991. godine. Pet prijatelja (odmah poveznica na knjige Enida Blytona) pokušava razriješiti misterij nestanka obitelji koje preko noći odlaze iz grada.&nbsp;Iako je to (pred)ratno vrijeme u Vukovaru, autor ne bira strane, ne dijeli ljude na Hrvate i Srbe, nego na dobre i loše pa problematizira život lokalne zajednice: zlostavljanja u školi, položaj žena u obitelji. Priča je vrlo potresna i rijetke će ostaviti ravnodušnima, a još jedna vrijednost ogleda se u tome da je knjiga autentična, iako su imena izmijenjena.&nbsp;<img src="/uploads/listanje300_97937785b7.jpg" alt="listanje300.jpg">Čitali smo i jednu novu knjigu koje nema u fondu naše Knjižnice: Psihološki zaplet : kratke priče o uvidima autorice Monike B. Melnjak.&nbsp;Zabavno pisana knjižnica jedne psihologinje koja na &nbsp;humorističan i pristupačan način opisuje ljude koji nisu svjesni vlastitog mentalnog stanja te naglašava potrebu za mentalnom higijenom svakoga od nas. <img src="/uploads/9789533369570_c5aa0f008a.jpg" alt="9789533369570.jpg">

Knjige petkom: Alabama song, Aliceina mreža, Ne žive svi isti život... 

bkCat12tri.svg

icRazmisljanja.svg