Knjige petkom: Kim Jiyoung, rođena 1982., Gec i Majer, Žena u meni...

Prva knjiga o kojoj smo govorili je Kim Jiyoung, rođena 1982., korejske autorice Cho Nam-joo. Kroz život žene (rođene 1982. godine) autorica oslikava korejsko društvo i položaj žene u njemu. Preko niza minijatura iz Kiminog života saznajemo da su žene u Južnoj Koreji i dalje diskriminirane, od vrtića nadalje. 

Zanimljiv je fantastični element knjige u kojem Kim, u trenutku pucanja pod pritiskom izazvanim manipulacijom sustava nad ženama, progovara glasovima mnogih potlačenih žena iz svoje blizine. Knjiga je zapravo medicinski dokument psihijatra kojeg posjećuje glavna junakinja.

Druga knjiga o kojoj se govorilo zove se Gec i Majer, srpskog autora Davida Albaharija. Glavni lik je srednjoškolski profesor, koji svojim učenicima govori o holokaustu i beogradskom logoru Sajmište. Pokušava rekonstruirati užase holokausta i svoje obiteljsko stablo, jer su i mnogi članovi njegove obitelji ubijeni u logoru. Gec i Majer su podoficiri, bezlični likovi, egzekutori, izvršitelji masovnih ubojstava, poslušnici. 

Autor ih gotovo uvijek spominje u istoj rečenici “Gec ili možda Majer“, čime naglašava njihovu bezličnost i potpuno ih lišava individualnosti. Tema djela je banalnost zla i činjenica da jedan sustav može manipulirati ljudima toliko da uopće ne razmišljaju o razlici između dobra i zla. Roman je mračan, potresan, uznemirujući, ali je stilski i pripovjedački vrhunsko djelo. 

Jutros smo se pozabavili i knjigom Dina Franka Herberta. Mnogima poznata glasovita znanstveno-fantastična saga vodi nas u nepoznato vrijeme i na nepoznata mjesta: u budućnost na novim planetima i u novim kulturama. U knjizi ima izrazito puno dijaloga koji se odvijaju među različitim frakcijama (različitim kulturama, između kojih vladaju različiti odnosi i različite zakulisne političke igre – što i nisu odlike samo daleke budućnosti). 

„Vještice“ su tu da vrbuju nove vladare pa na svim planetima pričaju o tome kako će doći Spasitelj –ponovno se otvara pitanje koliko smo podložni manipulaciji i koliko lako povjerujemo u sve što nam se plasira. Roman ima i ekološki aspekt – autor opisuje život i prilagodbu ljudi na surove uvjete na novom planetu. Štivo je preporuka za filozofe i sve koji se tako osjećaju.

A sad nešto posve drugo – Žena u meni, biografija Britney Spears. Knjiga počinje s njezinim djetinjstvom, koje je obilježila činjenica da je njezin otac bio alkoholičar, kao i neke davne generacijske traume. Ona je bila jedna obična djevojčica koja želi pjevati i nastupati te ulazi u svijet šoubiznisa i postaje megazvijezda. Industrija ju naprosto sažvače i doživi emotivni slom. 

Njezin otac u tom trenutku manipulira njome i njezinim psihičkim stanjem te ju stavlja pod svoje skrbništvo, koje je trajalo punih trinaest godina. Budući da Britney sve te godine radi i zarađuje, potpuno je nejasno na koji način joj je nametnut skrbnik. Priča o djevojčici koja nije imala vremena za odrastanje i koju su mediji tretirali kao objekt, od kojega su imali koristi. Potresna priča sa sretnim krajem.

Počeli smo sa suvremenom pričom u Koreji, otišli u prošlost pa u budućnost, a jutro zaokružujemo suvremenom pričom s europskog sjevera. Knjiga norveške autorice Nine Lykke Ne, ne i ne prati život triju likova čiji se životi isprepliću.

Ingrid je pedetgodišnja profesorica u krizi srednjih godina (iako je ta „kriza“ samo fraza koja označava jedno dobro razdoblje, jer znamo tko smo, što smo, a možda i kamo idemo) koja je u dobrom i dugom braku s Janom i ima dva odrasla sina. Razmišlja o sreći u braku, odnosu sa sinovima (koji uglavnom traže džeparac i gledaju svoja posla), o odnosima s ljudima (koji joj se uglavnom čine površnima) i o sreći uopće.

Norvežani, prema njezinom mišljenju, sreću poimaju kroz financije, kad su u bilo kakvoj krizi, kupe kuću ili auto, a Ingrid počinje razmišljati o tomu što ona želi. Hana je drugi lik koji pratimo, tridesetpetogodišnja djevojka koja mijenja partnere, jer niti uz jednog ne nalazi sreću. Upoznaje Jana i počinju vezu. Jan se uz Hanu osjeća mlađim, poželjnim, potentnim, sretnim. Međutim, kad Jan ostavi Ingrid i započne život s trudnom Hanom, na drugim mjestima traži sreću … Ingrid pak odluči živjeti u svom autu. U tih pet kvadratnih metara osjeća se najslobodnijom. 

Knjiga je bunt prema svim društvenim normama koje manipuliraju pojedincem i nerijetko ga odvajaju od njegove vlastite potrage za srećom. Dodatak uz knjigu su dva jutrošnja komentara: 1. ako vam se tema sviđa, pročitajte i knjigu Odrasli ljudi autorice Marie Aubert; 2. zapadnjački trend je život u malim prostorima – sad, kad smo dosegli puno u materijalnom smislu, vraćamo se istinskom sebi.

Shvatili ste, zar ne? Jutrošnja namjera knjižničara je manipulacija vama – želimo vam podvaliti dobre naslove za vikned 😊