Neven Kepeski: To što neku knjigu ljudi masovno traže, ne znači da je i trash. Dapače.

1. Što nam donosi emisija Era bestselera?

Neven Kepeski: Emisija je pokušaj da se razgovara o autorima, knjigama i knjiškim fenomenima o kojim se doista priča. O onome što ne zaokuplja pozornost samo možda malo preozbiljnih književnih kritičara, nego i blogera, bookstagramera, booktokera, nezavisnih recenzenata na npr. goodreadsu, običnih čitatelja… Nastojao sam zapravo raspravu o knjigama malčice demokratizirati i relaksirati, emisija je – nadam se – neki moj doprinos razvoju kulture čitanja, poticanju čitanja i načelno popularizaciji vrijednosti zvane – knjiga.

2. Emisija ide svake srijede popodne na HR 3. Kako odabirete te pristupate suvremenim fenomenima?

Neven Kepeski: Pratim svakako top liste prodaje knjiga u Hrvatskoj, a također u svakoj emisiji nazivamo po jednu hrvatsku knjižnicu da čujemo što se u nekom gradu ili mjestu najviše posuđuje i čita, kako od beletristike tako i od publicistike. Na temelju svega toga koncipiram emisiju, i trudim se biti krajnje demokratičan pa tako raspravljamo i o Karlu Oveu Knausgaardu, koji je težak ali i čitan pisac, ali i o Colleen Hoover, trenutno najpopularnijoj spisateljici na svijetu, novoj kraljici ljubavnih romana.

Čini mi se da kod domaćih kritičara postoji neki zazor prema knjigama koje se ozbiljnije prodaju. Mislim da je taj zazor neopravdan. To što neku knjigu ljudi masovno traže, ne znači da je i trash

Ona trenutno zauzima prva četiri mjesta na top listi prodaje knjiga u New York Timesu, popularna je i kod nas, a nisam baš primijetio da su se naši mediji nešto posebno njome bavili. Pri svemu tome nekako mi je stalo da o autorima i knjigama razgovaramo krajnje opušteno, ali ne i banalno. Otprilike onako kako s prijateljima na večeri raspravljate o nekoj seriji ili filmu s Netflixa.

3. Odabrane fenomene spaja naslov emisije, Era bestselera. Zašto ste se odlučili za neformalnu književnopovijesnu oznaku te što je bestseler?

Neven Kepeski: U Hrvatskoj je zapravo dosta teško razgovarati o bestselerima jer smo malo tržište i knjige se ne kupuju previše, no to ne znači da se uopće ne kupuju. U svakom slučaju prodavanije su nego npr. glazbeni CD-ovi, a i produkcija novih naslova – i hrvatskih i prijevodnih – u blagom je porastu. Ipak, dakle, neko tržište postoji i neki naslovi postižu razmjerno ozbiljne prodajne rezultate, ili se pak posuđuju u knjižnicama do raspadanja. E, to su knjige o kojima želim raspravljati sa svojim gostima.

4. U kojoj mjeri i kako je bestseler oznaka utjecala redom na rad kritičara, pisaca, ali i čitatelja?

Neven Kepeski: To je riječ koja se neprestano koristi. Nakladnici u nas posebno su joj skloni. Gotovo da ne postoji prevedena knjiga u Hrvatskoj a da na svom vrhu ne nosi nadnaslov Bestseler New York Timesa ili Bestseler Sunday Timesa. S druge pak strane čini mi se da kod domaćih kritičara postoji neki zazor prema knjigama koje se ozbiljnije prodaju. Mislim da je taj zazor neopravdan. To što neku knjigu ljudi masovno traže, ne znači da je i trash. Dapače.

Postoji neka fama da publika dramatično više preferira strane naslove naspram domaćih. To je trenutno možda istina, no uvjeren sam da je riječ o prolaznoj fazi.

5. I dok nećemo pitati koji je sljedeći bestseler hrvatskog tržišta, završit ćemo pitanjem s domaćih polica: kako se hrvatsko tržište snalazi u eri bestselera?

Neven Kepeski: Imam dojam da ljudi knjige ne kupuju previše, a trebali bi, no više ih nego solidno posuđuju. Knjižnice u Hrvatskoj u načelu rade odličan posao. Također postoji neka fama da publika dramatično više preferira strane naslove naspram domaćih. To je trenutno možda istina, no uvjeren sam da je riječ o prolaznoj fazi. Jer ne zaboravite, kada bismo radili popis najprodavanijih knjiga dosad u Hrvatskoj u 21. stoljeću, hrvatski su autori u ozbiljnoj, baš ozbiljnoj prednosti. Naklade koje su postigle npr. Mirjana Krizmanić, Arijana Čulina, Sanja Pilić, Sanja Polak… za strane su autore posve nedostižne.

Photo: HRT