Susreti riječkog Tjedna mozga i u Gradskoj knjižnici Rijeka i Dječjoj kući: navratite na slobodna predavanja i radionice

Tribina i otvorenje: „Moderne tehnologije i dostignuća u neurologiji“

Vrijeme: ponedjeljak 11. 3.od 14:00 do 16:00

Lokacija: Gradska knjižnica Rijeka (art-kvart "Benčić")

Sudionici:

Izv. prof. prim. dr. sc. Vladimira Vuletić, dr. med.- Duboka mozgovna stimulacija (DBS)

Doc. dr. sc. Slavica Kovačić, dr. med.- Mehanička trombektomija

Mr. sc. Zoran Tomić, dr. med.- Migrena

Duboko moždana stimulacija se duže vremena smatrala isključivo metodom liječenja naprednog oblika Parkinsonove bolesti. Ova vrsta terapije je bazirana na neuroznanstvenim spoznajama o funkcijama raznih struktura našeg mozga. Recentnim pretkliničkim i kliničkim istraživanjima postaje jasno da su moguće indikacije za ovaj vid terapije šire nego što je prije bilo smatrano i uključuju čitav niz neuropsihijatrijskih bolesti. Na predavanju će biti prikazano koji je učinak ovog vida liječenja na razne neurološke bolesti.

Interventna liječenja moždanog udara predstavljaju značajan iskorak u dugoročnoj prognozi te omogućuju značajno brži i bolji oporavak nego konvencionalno liječenje. Mehaničke trombektomije se rade rutinski u KBC Rijeka kao rezultat interdisciplinarnog pristupa između neurologije i radiologije. Na predavanju će biti prikazan značaj ovog vida terapije te dosadašnja iskustva.

 Migrena je kronična, funkcionalna bolest koju karakterizira periodično javljanje intenzivne glavobolje koja obično zahvaća polovicu glave te je udružena s drugim simptomima poput mučnine, povraćanja i poremećaja vida. Ženski spol češće je zahvaćen ovom bolesti te u većini slučajeva postoji provocirajući čimbenik poput mjesečnice, stresa, tjelesnog napora, određena hrana, itd. Na ovom predavanju imat ćete priliku čuti najnovije informacije o liječenju ove bolesti te ima li ova bolest veze s našim crijevima odnosno našom mikrobiotom.

Što: Igrokaz i radionica za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi

Vrijeme: ponedjeljak 11. 3. u 18:00-19:30

Lokacija: Dječja kuća

Sudionici: 

Izv. prof. dr. sc. Jelena Ban- igrokaz „Što sve može moj mozak?“

Radionica projekta Putujući znanstvenici

Radionica udruge Logokaz-„Životinjska komunikacija“

Prijave se primaju ovdje. 

Ove godine smo pripremili sadržaj i za najmlađe sudionike Tjedna mozga Rijeka gdje će moći na interaktivan i zabavan način upoznati se sa osnovnim vrstama stanica mozga. Trajanje igrokaza je prilagođeno najmlađima (vrtićki uzrast i niži razredi osnovne škole) u trajanju od 15-ak minuta nakon čega slijede vrlo zanimljive radionice prilagođene djeci.

Znate li tko su znanstvenici i čime se oni bave? Mi smo sigurni da znate da to ima veze s nekakvim zabavnim eksperimentima! Pridružite nam se i otkrijte kako se balon sam napuše, da Havaji nisu samo otoci, što je lava lampa i koliko to slonu treba paste za oprati zube.

Razvoju jezika i govora, sredstva ljudske komunikacije, prethodile su mnoge evolucijske promjene na razini mozga, ali i ostalih fizičkih prilagodbi. Prema izranjajućoj teoriji (engl. Emergentism) jezik kao imanentno ljudsko obilježje pojavio se uslijed razvoja dvonožnosti, savijanja vokalnog trakta, razvoja mišića lica, a ključan je upravo bio skok u veličini mozga te diferencijacija mozgovnih područja za jezik – Brocke i Wernickea. Postavlja se pitanje što je s ostalim životinjskim vrstama? Kojim se sredstvom komunikacije one služe? Kako izgleda njihov mozak i jezik? U sklopu edukativne i interaktivne radionice djeca će saznati zašto je komunikacija važna za opstanak vrste, a usporedbom mozga između ljudi i ostalih životinjskih vrsta dobit će uvid u složenost komunikacijskog sustava.

Radionica „Znakovni jezik-trening za naš mozak“

Lokacija: Gradska knjižnica Rijeka (art-kvart "Benčić")

Vrijeme: srijeda 13. 3. u 13.00 - 14:00

Lokacija: Gradska knjižnica Rijeka (art-kvart "Benčić")

Sudionici: 

Damir Herega, mag. rehab. educ., Udruga gluhih i nagluhih Primorsko- goranske županije

Prijave se primaju ovdje.

Ako stalno prakticiramo iste radnje, ne razvijamo se i ne vježbamo naš mozak. Učenjem novih vještina, a u znakovnom jeziku je to vještina specifičnog memoriranja pokreta, činimo sjajnu stvar za svoj mozak. 

Na radionici „Znakovni jezik-trening za mozak" naučiti ćete o gluhoći, gluhima i usvojiti osnove hrvatskog znakovnog jezika.

Što: Tribina- „Lumboishialgija iliti išijas“

Vrijeme:  srijeda 13. 3.  u 14:00-15:30

Lokacija: Gradska knjižnica Rijeka (art-kvart "Benčić")

Sudionici: 

Doc. prim. dr. sc. Dean Girotto, dr. med.

Prof. dr. sc. Tea Schnurrer-Luke-Vrbanić, dr. med.

Lumboishialgija je snažna, oštra bol donjeg dijela leđa koja se može širiti u nogu pa sve do stopala. Sjedilački način života i reumatske bolesti povećavaju rizik od nastanka ove bolesti. Ova vrsta boli je često vrlo onesposobljavajuća za pojedinca te je potreban dug period da u potpunosti nestane. Takvu vrstu boli najčešće svi doživimo barem jednom u životu, a o uzrocima i rizicima za nastanak ovog problema imat ćete priliku čuti tijekom ovog predavanja.

Liječenje ove boli uvelike ovisi o uzroku same boli, ali u svakom slučaju postoji više različitih mogućnosti liječenja. Tijekom ovog predavanja ćuti ćete koje su sve prednosti i mane kirurškog liječenja ovog problema koji predstavlja najčešću vrstu operacije u neurokirurgiji.

No, je li kirurgija uvijek rješenje i koja je uloga fizikalne terapije u liječenju ove boli? O toj temi reći će nam nešto više pročelnica Zavoda za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu KBC-a Rijeka

Što: Tribina- „Poremećaji ličnosti i psihodelici“

Vrijeme: četvrtak 14. 3. u 14 - 16 sati

Lokacija: Gradska knjižnica Rijeka (art-kvart "Benčić")

Sudionici: 

Doc. dr. sc. Suzana Jonovska, dr. med.

Doc. dr. sc. Tanja Grahovac Juretić, dr. med.

Alen Mančić, dr. med.

Dr. sc. Ana Filošević Vujnović, v.pred.

Mozak kao organ nam je još u nekim pogledima nepoznanica, no um i ljudska razmišljanja su na još višoj razini nepoznavanja. Svatko od nas je svoja osoba sa raznim stavovima, osobinama, načinom poimanja svijeta i reagiranja na razne situacije, tj. svi smo utjelovljenja neke ličnosti.
Danas se o tome više zna i postoje kriteriji koji definiraju kada su osobine tih ličnosti prenaglašene te se počinju smatrati poremećajem, no kako uopće dolazi do razvoja tog poremećaja?

Psihodelici kao psihoaktivne, halucinogene tvari izmjenjuju čovjekovu percepciju toliko da doživi ono što se ustvari ne događa, bilo da se radi o takilnom, slušnom ili vizualnom osjetu, ili percepciji vremena i prostora. Kako točno djeluju i koje su to psihoaktivne tvari otkrit će ovo predavanje.

U duhu prošle teme, i tema ovog predavanja nastavlja tu priču te donosi nova otkrića i saznanja.

Svi smo čuli za riječ droge, i znamo ih nabrojati par, međutim, kako svijet strahovito brzo napreduje u svim aspektima, a zahvaljujući ljudskoj intervenciji, tako se i na planu droga stvari mijenjaju i idu korak po korak dalje. Koje su to nove, moderne droge koje je čovjek, na ovaj ili onaj način proizveo, detaljnije će otkriti predavanje dr. sc Ane Filošević Vujnović.

Tribina - „Mentalno zdravlje djece i mladih“

Vrijeme: petak 15. 3. u 15:00-17:00

Lokacija: Dječja kuća

Sudionici: 

Doc. dr. sc. Maja Kelić, prof. logoped. i dr. sc. Eva Pavlinušić Vilus

Izv. prof. dr. sc. Tatjana Čulina, dr. med.

Razvoj mozga izrazito je dinamičan u prve tri godine života djeteta. Veze među živčanim stanicama u tom se razdoblju života lako i brzo stvaraju, ali i lako gase. Taj je mehanizam u podlozi naše sposobnosti učenja – svako novo znanje u mozgu kodirano je stvaranjem novih veza. Budući da je mozak najplastičniji, tj. najpodložniji opisanim promjenama u prvim godinama života, tada dijete najintenzivnije i najlakše usvaja nova znanja. Često se kaže da dijete „upija kao spužva“, i zato je iznimno važno u kojim i kakvim se okolnostima dijete nalazi tijekom tog razdoblja, odnosno kakvim je podražajima izloženo. Pozitivan učinak na jezični razvoj ima i čitanje djeci i s djecom, naročito na razvoj vokabulara. S druge strane, izloženost ekranima u toj dobi nije se pokazala jednako poticajnom za jezični razvoj. Pismenost je najveći kulturološki izum, ovladavanje čitanjem i pisanjem najvažniji je zadatak prvih triju godina školovanja. Određen broj djece unatoč kognitivnim i društvenim preduvjetima ne uspijeva ovladati ovim vještinama, ali još je veći broj djece s poteškoćama u ovladavanju ovim procesom koje uz roditeljsko poticanje i pravovremenu podršku mogu biti prevladane.

Adolescencija je jedinstveno razdoblje u ljudskom životu kada mlada osoba jednu životnu etapu (djetinjstvo) zamjenjuje drugom (odrasla dob). Adolescent se susreće s nizom poteškoća koje svladava da bi se ostvario kao jedinstvena ličnost. Jedna od glavnih zadaća adolescencije jest odvajanje od roditelja i izgrađivanje identiteta, zbog čega osobe u toj dobi imaju snažnu potrebu za neovisnošću. Zbog bioloških promjena dolazi do promjena raspoloženja u adolescenata, a kako postaju sve veći i snažniji, sve važniji postaje i problem ovladavanja agresijom. Adolescenti eksperimentiraju vlastitom agresijom na različite načine: sportom, tučnjavama, krađom, a neki čak i oružjem. Nije ni najmanje čudno što ponašanje adolescenta roditelje potpuno zbunjuje. Roditelji adolescenta svakodnevno su primorani preispitivati svoj odnos prema njima, što zapravo znači da je potrebno obratiti pažnju i na svoje ponašanje kao i na ponašanje svoje djece adolescenata.