Suglasan sam s obradom mojeg e-maila kao osobnog podatka za svrhu primanja newslettera Gradske knjižnice Rijeka. Pročitajte obavijest o obradi osobnih podataka <a href="https://new.gkr.hr/sluzbene-informacije/zastita-osobnih-podataka--p-42">ovdje</a>.

newsletter-mailboxes-play-dough.png

Pretplati se!

Prijavite se za primanje "newslettera" Gradske knjižnice Rijeka i saznajte na vrijeme što se događa u našim odjelima i ograncima diljem grada, što se čita, komentira i preporučuje u <a href="https://gkr.hr/Magazin">Magazinu</a> te koje nam se ideje vrte po glavi... I zapamtite - čitamo se na internetu, ali vidimo u knjižnici. :)

favicon.ico

naslovna.jpg

GKR bira

Malo drugačija povijest: 10 naslova po našem izboru

magazin/gkr-bira--c-13

Sjeti se kako smo se voljeli: 10 naslova o ljubavi, ljubavnim problemima i kako ih prevladati

Slušaj, zove me šuma: 10 naslova za upoznavanje s prirodom

Crtež bez naslova.png

Čovjek. digitalno izdanje: 10 naslova za samoobranu od digitalne hiperaktivnosti

Čitaj i ovo:

IMG-9b3016cf87dd442fc1d25f44561d2396-V.jpg

Najave

Predstavljanje izložbe i knjige "To nije pas, to je Cher!"

magazin/najave--c-22

Objava za medije_Kultura svima x Dječja kuća x Pamela Perkić.png

Vijesti

Kultura svima: novi ciklus inkluzivnih ćakula i edukacija, u novom izdanju u Dječjoj kući uz stvaranje inkluzivnih podcasta

magazin/vijesti--c-11

Knjige petkom

Knjige petkom: Istočno od raja, Lucy Crown, Nijema pacijentica...

magazin/knjige-petkom--c-51

historicizam_naslovna.jpg

Historicizam: otvorenje izložbe radova

Davno, davno, davno, u ono pretpandemijskom, predepk i predratno vrijeme prošao sam u šetnju do centra s kolicima i baš je bilo bez veze… Novo vrijeme, nove okolnosti, nova testiranja, novi testni primjerak u kolicima pet godina nakon ponovo je ovdje…

Grad nije za kolica #2 (a nije baš ni za badminton)

Teme

magazin/teme--c-17

Postoje grafički romani koje možete listati satima i nakon što pročitate priču...

"Ar-Men, živi pakao" Emanuela Lepagea: vizualna poslastica o samoći i svjetionicima

Recenzije

magazin/recenzije--c-15

Cyberpunk 2077 je nadmašio neuspjeh igre No Man's Sky te postavio brojna pitanja, kako igračima, tako i developerima

Krah Cyberpunk 2077 iz pandemijske godine koji se pamti

RASADNIK

rasadnik--c-29

Još jedan roman koji je postao i vrlo uspješan film... Lari Š. je napisao još jedan odličan prikaz.

"37,2 ujutro" Philippea Djiana: Mentalno oboljela težina postojanja

Najčitanije

thumbnail_Crtež bez naslova (2).png

Crtež bez naslova (2).png

Punk off

Pravi mali raj za stripoljupce smješten je u prizemlju naše nove zgrade u sklopu Rasadnika, odjela za mlade. Pozivamo vas da se izgubite među policama starih i novih izdanja vaših omiljenih stripova, a u nastavku donosimo 10 najnovijih naslova u našoj zbirci.<h2><a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=lazarus&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=1209006520">Lazarus (Obitelj, Saziv, Odstrel) / Greg Rucka, Michael Lark</a></h2>Uzbudljiva distopijska saga u tri sveska o budućnosti u kojoj je koncept vlade drugačiji, velika je potražnja za resursima, a onaj tko ih posjeduje određuje zakone. Svijetom vladaju šesnaest najmoćnijih Obitelji na Zemlji, a svaka od njih ima svog Lazarusa - izuzetnog ratnika i zaštitnika. Naša je protagonistica Forever &nbsp;“Eve” Carlyle koja naizgled posjeduje više osjećaja nego što se od nje očekuje.<img src="/uploads/a15bf474_3be5_475b_81c0_2c69af5769c2_77a1df5e77.jpg" alt="a15bf474-3be5-475b-81c0-2c69af5769c2.jpg"><h2><a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?¤tPage=1&amp;searchById=20&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=20&amp;spv0=lastman&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=1209006517">Lastman / Bastien Vivès, Michaël Sanlaville, Balak</a></h2>Intrigantna priča o Adrianu Velbu, mladom boksaču koji po prvi puta nastupa u velikom turniru borilačkih vještina Doline kraljeva. Spajajući akciju, humor i fantastiku, autori opisuju dinamičan svijet prepun nevjerojatnih likova i uzbudljivih borbi.<img src="/uploads/c1107fb0_6416_4251_ae2f_8dbcc2cbed67_c89297dc38.jpg" alt="c1107fb0-6416-4251-ae2f-8dbcc2cbed67.jpg"><h2><a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?%C2%A4tPage=1&amp;searchById=20&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=20&amp;spv0=Zadnji+vikend+sije%c4%8dnja&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1&amp;selectedId=1209006368">Zadnji vikend siječnja / Bastien Vivès</a></h2>Denis Choupin, čuveni crtač serije Operacija Hitler, stiže u Angoulême na tradicionalni Međunarodni festival stripa. Između sesija potpisivanja, obroka s nogu i brzinskih susreta sa starim društvom, ta se godina ni po čemu ne izdvaja od ostalih sve dok ne upozna Vanessu, suprugu jednog kolekcionara stripa. Tijekom nekoliko festivalskih dana, taj će susret naglavce okrenuti dva dotad neuzbudljiva života. <img src="/uploads/42fe8c6b_94d6_40b8_81b8_b5d76244b601_5ad6f78291.jpg" alt="42fe8c6b-94d6-40b8-81b8-b5d76244b601.jpg"><h2><a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=20&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=20&amp;spv0=Strip+pri%c4%8da+o+pivu%3a+najomiljenijem+svjetskom+pi%c4%87u+od+7000+g.p.n.e.+do+dana%c5%a1nje+craft+revolucije&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=370018625">Strip priča o pivu: najomiljenijem svjetskom piću od 7000 g.p.n.e. do današnje craft revolucije / Jonathan Hennessey i Mike Smith, crtež Aaron McConnell</a></h2>Zabavan i edukativan uvid u povijest piva, proizvodnju, različite stilove piva te kulturu i utjecaj pića na čovječanstvo kroz različite epohe. Kroz tekst je objašnjena i sama tehnologija proizvodnje različitih vrsta piva (Lambic, Trappist Dubbel, Bock, Porter, India Pale Ale, Pilsner, American Lager, American Pale Ale, Belgian Wit), njihova senzorska svojstva te upute o sljubljivanju s hranom.<img src="/uploads/cover_658c018fcf.jpg" alt="cover.jpg"><h2><a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=20&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=20&amp;spv0=ona+koja+govori">Ona Koja Govori / Alicia Jaraba Abellan</a></h2>16. stoljeće. Malinalli je kći poglavice srednjoameričkog plemena. Nedugo nakon očeve smrti Malinalli prodaju u drugo pleme, gdje radi u polju i zadovoljava požudu svoga novog gospodara. Jednog se dana na obzoru pojavljuju ogromni brodovi.&nbsp;Njihov zapovjednik Hernán Cortés ima samo jednu želju – pronaći zlato. Neće trebati dugo da konkvistador zamijeti Malinallin dar za jezike. Ona će tako postati Cortésova tumačica i jedan od ključnih elemenata u njegovim osvajačkim težnjama. Štoviše, jedino će ona biti dovoljno hrabra da izgovori riječ koja je zabranjena ženama tog doba: NE!<img src="/uploads/KLO_FB_258_cd32a6a93e.jpg" alt="KLO_FB_258.jpg"><h2><a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=1209006365¤tPage=1&amp;searchById=40&amp;sort=3&amp;age=0&amp;fid0=13&amp;fv0=%23L185%23za+posudbu&amp;spid0=40&amp;spv0=strip&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0">Cat Claw / Tekst i crtež Bane Kerac</a></h2>1981. godine redakcija YU STRIP-a odlučila je obogatiti sadržaj magazina stripom koji svojim duhom podsjeća na tradiciju američkih superheroja, kao nova superjunakinja izabrana je Cat Claw, svojevrsna ženska verzija Spider-Mana.&nbsp;Nakon nekoliko početnih, Marvelom inspiriranih epizoda, ionako apsurdne superherojske pustolovine dovedene su do još većeg apsurda te su pritom začinjene velikim količinama briljantnog humora, a kad se tome pridoda Banetov fantastičan crtež, nije čudo što je Cat Claw vrlo brzo stekla kultni status kod domaće publike, ali i inozemne. Bane je o pustolovinama Cat Claw nacrtao ukupno 44 epizode, koje je Fibra objedinila u ovom impresivnom, integralnom izdanju obogaćenom iscrpnim životnim intervjuom koji je s Banetom vodio Darko Macan. Jedinstvena je ovo prilika svim ljubiteljima stripa za (ponovni) susret s najdražom nam Katom!<img src="/uploads/ORKA_FB_57_82e6c559c2.jpg" alt="ORKA_FB_57.jpg"><h2><a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=Neptun&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=1209006627">Neptun / scenarij i crtež Leo, prijevod Matija Sinković</a></h2>Tri godine nakon pustolovina s Kim i njezinim društvom, Manon, vrativši se na Zemlju, dobiva diplomu specijalne agentice UN-a. Svemirska postaja koja kruži oko Zemlje zabrinuto promatra dolazak letjelice nepoznatog porijekla koja se iznenada zaustavlja u blizini našeg planeta. UN poziva specijalne postrojbe i Manon se, kao dio elitnih trupa, opet nađe uključena u opasnu misiju.&nbsp;Put će ih odvesti do Neptuna, gdje se krije drugi golemi brod, a čini se da su ondje ljudi zarobljenici. No kada se specijalne postrojbe nađu na brodu, više ništa neće ići po planu i situacija će vrlo brzo izmaći kontroli…<img src="/uploads/Neptun_2bc139e64a.jpg" alt="Neptun.jpg"><h2><a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=370018422¤tPage=1&amp;searchById=40&amp;sort=3&amp;age=0&amp;fid0=13&amp;fv0=%23L185%23za+posudbu&amp;spid0=40&amp;spv0=strip&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0">Hej, čekaj… &nbsp;/ Jason, prijevod Josip Sršen</a></h2>Hej, čekaj… izvanredan je uvod u opus norveškog stripaša Jasona i jedan od emotivno najuzbudljivijih stripova ikad nacrtanih. Jon i Bjorn, dva prijatelja na pragu adolescencije, uživaju u onoj magičnoj dobi kad se život naizgled sastoji samo od lijenih ljetnih dana provedenih u igrama i čitanju stripova, a budućnost se grana u beskonačno bogate i uzbudljive mogućnosti. A onda, u trenutku, sve se promijeni zauvijek.<img src="/uploads/1202947_7617c3872f.jpg" alt="1202947.jpg"><h2><a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=Joanna+Hellgren&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=370016406">Frances / Joanna Hellgren, prijevod Nataša Medved</a></h2>Ovaj grafički roman priča je o djevojčici Frances čiji je otac upravo umro i koja sada živi s tetom i senilnim djedom. Međutim, to je priča o njezinim roditeljima i o tome kako je došla na svijet.&nbsp;Frances je pametna djevojčica u potrazi za istinom koja pokušava pronaći svoje mjesto u krnjoj i disfunkcionalnoj obitelji, među odraslima koji i sami pokušavaju izaći na kraj sa svojim životima. Uz snolike crteže i zaista upečatljive likove, ovo je jedna vrlo intimna obiteljska priča koju ćete sigurno zapamtiti. <img src="/uploads/6336a80f_20a6_4dcd_a95c_12c647d67db1_b5bf27d290.jpg" alt="6336a80f-20a6-4dcd-a95c-12c647d67db1.jpg"><h2><a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=Dok+je+u+meni+daha+%2f+Thierry+Martin&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=1209006232">Dok je u meni daha / Thierry Martin, prijevod Darko Macan</a></h2>Dok je u meni daha Thierryja Martina nudi nam polazak u zagriženu i tihu hajku koju predvodi čovjek nošen dahom osvete, u nepokolebiv lov pun preokreta gdje najstrašniji grabežljivci možda nisu oni od kojih smo to očekivali ...&nbsp;Ovaj bjesomučni western rođen je na Instagramu kao grafički i scenaristički izazov te majstorska improvizacija što je nastajala iz dana u dan.<img src="/uploads/ORKA_SP_48_04f29ec80d.jpg" alt="ORKA_SP_48.jpg"> &nbsp;

10 novih super stripova na policama: Lazarus, Lastman, Ona Koja Govori, priča o pivi... 

punk-off--c-34

<h1>Davor Buinjac objašnjava zašto su sad više nego ikad potrebne kulturne i kreativne industrije</h1>

large_city-people-art-sidewalk.jpg

medium_city-people-art-sidewalk.jpg

small_city-people-art-sidewalk.jpg

thumbnail_city-people-art-sidewalk.jpg

city-people-art-sidewalk.jpg

Jučer je u sklopu Festivala održivosti — Nova pravila igre održano zadnje predavanje pod nazivom Kulturne i kreativne industrije u funkciji održivog razvoja od strane Davora Buinjca.Pod budnim okom moderatora Kristiana Benića, Davor Buinjac je pridošlu publiku poveo u kritičko razgledavanje najvažnijih pitanja vezanih za prošlost, sadašnjost i budućnost kulturne i kreativne produkcije. Kritičko sječivo predavala dotaklo se niza gorućih pitanja vezanih za ulogu strateških dokumenata, EPK-a te odnosa između administrativnih ustanova i lokalnih zajednica.<figure class="media"><oembed url="https://youtu.be/F__ZHjoVnCQ"></oembed></figure>Ipak, najvažnijom temom predavanje ispostavilo se pitanje održivosti koje se na našim prostorima isključivo gleda kroz ekonomsku prizmu čime u sjenu stavljamo smisao održavanja započetog projekta. A što je kultura u kojoj su prva i zadnja pitanja vezana za zvukove blagajne? Unatoč toga što je svjestan kako kulturne politike ovise o financijskom kapitalu koji stoji iza grada, Davor Buinjac ističe kako je najvažnija promjena u percepciji iz koje može i hoće proizaći niz društvenih promjena jer — sjetimo se — kultura ne postoji sama za sebe, kao ni umjetnik.Zaključak? U vremenima kada nam se koncentracija gubi poslije prvih brojki zaraženih, kada se ustanove okreću brojanju pojasa za spašavanje, kultura svoje utočište pronalazi u malenim, lokalnim društvenim zajednicama. Otkrivanjem važnosti kulture za nas dolazimo do shvaćanja važnosti kulture za društvo.Ako niste stigli na predavanje zbog čekanja u redu za testiranje, još uvijek imate priliku Davora Buinjca poslušati na <a href="https://www.youtube.com/watch?v=F__ZHjoVnCQ&amp;t=3618s">YouTube kanalu Udruge Smart</a>.<figure class="table"><table><tbody><tr><td>Davor Buinjac rođen je u Sisku 1963. godine. Zaposlen je u Odjelu za kulturu Grada Ljubljane kao savjetnik za strateška pitanja. Godine 2013. objavio je knjigu pod naslovom “Kreativne industrije između mita i stvarnosti” (izdavač: Gotan, Skopje). Autor je poglavlja o kreativnim industrijama u zborniku “Sustaining Cultural Development: Unified Systems and New Governance in Cultural Life” (izdavač: Routledge, London, 2013). Bio je angažiran kao vanjski savjetnik prilikom izrade Strategije kulturnog razvitka grada Rijeke 2013. - 2020. te u prvom krugu kandidature Rijeke za naslov EPK 2020. Koordinator je kandidature Ljubljane za naslov Europske prijestolnice kulture 2025. te vanjski savjetnik na projektu kandidature Skopja za naslov EPK 2028. Bavi se različitim temama koje se odnose na pitanje dugoročnog razvoja gradova pomoću kulture. Riječ je o temama poput urbane regeneracije vođene kulturom (culture-led urban regeneration), projekta Europske prijestolnice kulture kao projekta korjenite preobrazbe grada, teme umjetnosti u javnom prostoru, razvoja malih gradova kao globalnih gradova kulture itd. Trenutačno radi na novoj knjizi „Globalni grad kulture“ koja bi trebala izaći do kraja 2021. godine.</td></tr></tbody></table></figure>

Na vama je: razvoj gradova i kultura za mlade kroz oči slovenskog stručnjaka za razvoj gradova

Ljevaonica otpočinje 2023. godinu u industriji sreće s odabranim knjigama.

large_1-1086x1536.png

medium_1-1086x1536.png

small_1-1086x1536.png

thumbnail_1-1086x1536.png

1-1086x1536.png

Kako na temeljima nekadašnjih tvornica izrasta art-kvart Benčić, trebali smo iznaći novi posao za ljevaonicu. Ljevaonica preporuka svakog tjedna donosi šest knjiga na uvid čitateljskoj publici, ulijevajući naša i druga razmišljanja o odabranim beletrističkim i stručnim naslovima. Kritički raspirući pojam self-helpa, autor kroz četiri poglavlja čitatelju podastire njegovu povijest i ključne aktere. Od Samuela Smilesa i Benjamina Franklina do Andrew Tatea i Jordana Petersona, vuče se razvojna linija, kako društva, tako i pojedinca u potrazi za konzumacijom same sreće.Popularna psihologija, svedena na stoičke i bezlične rečenice, kroz potpoglavlja se akomodira u globalnom karnevalu: Joe Rogan je prvih godina stišavao djecu, Peterson je završio na odvikavanju u Rusiji, Werner hand Erhard bio je polovni prodavač automobila itd. Osim ranih eksplozija samopomoći u drugoj polovini 20. stoljeća, Grgić prepoznaje i važnost medijskih ikona, Oprah Winfrey i Joe Rogana, kao glavnih medijskih i digitalnih raskrižja ideja o konzumaciji jetre, svjetla, mraka, možda i knjige…Iako ostaje žal za dubljim uvidima u domaću scenu, Industrija sreće pisana je britkim, konkretnim jezikom koji si, na sreću čitatelja, dopušta iskaze sarkazma i ironije tijekom obilaska kulta samopomoći pred kojim se postavlja isključivo jedno pitanje: zašto oni ne čitaju self help? (David Čarapina, <a href="https://gkr.hr/Magazin/Po-nasem-gustu/Industrija-srece-Velimir-Grgic-nesretna-sreca">“Industrija sreće”, Velimir Grgić: nesretna sreća</a>)<img src="/uploads/1_1086x1536_2d66b56cce.png" alt="1-1086x1536.png">(…) Simon Serbag Monteffiore je pripovjedač, a kada povijesne knjige piše netko tko stvara i književne kao što je ovdje slučaj obično nema velike greške. Ovako dobro je povijest i elemente romana miješala Barbara Tuchman, a ona je to stvarno znala raditi. Iako je bazirana na tvrdoj povjesničarskoj faktografiji s obiljem korištenih istraživačkih radova i izvora, pisana je poput roman, rekao bi i zbog obilnih korištenja memoara kao izvora. Citati iz njih se često javljaju kao element teksta pružajući mu subjektivnost i energiju.Frapantno u njenim “zapletima” je što se u puno procesa mogu prepoznati i današnje ruske sheme, a i to autor komentira u svom zaključak – misticizam oko državne vrhuške, ljubavnice ruskih političara kao važni elementi zapleta i stila života, ličnosti s geografske periferije koje agresivnošću pletu svoj put prema moći centra, uloga bolesti ili radikalne religioznosti u postupanjima koja imaju posljedice na milijune, a unatoč svemu prilično jaka vjera ruskog naroda u određeni oblik superiornosti i tuđe dekadentnosti.Knjigu o Romanovima Simon Serbag Monteffiore stoga treba imati u ruci. S obzirom na debljinu pomaže i da svaka sljedeća djeluje bezbolnija. Loša šala. A s Rusima nema šale što i nije neka fora za ljubitelje otvorenog društva. (Kristian Benić, Magazin GKR; <a href="https://gkr.hr/Magazin/Po-nasem-gustu/Romanovi-1613.-1918.-Simona-Sebaga-Montefiorea-kako-su-kocije-votke-i-ljubavnice-stvarale-imperij-istoka">“Romanovi : 1613.- 1918.” Simona Sebaga Montefiorea: kako su kočije votke i ljubavnice stvarale imperij istoka</a>)<img src="/uploads/2_1086x1536_1b20d146bc.png" alt="2-1086x1536.png">Ako želimo sažeti društvenu, ekonomsku i geopolitičku transformaciju u trenutku pisanja, potrebna je samo jedna rečenica: Kina ne dolazi, Kina je tu. Ali naše znanje o njoj nije, potencijalno krajobrazne impresije. Zadnjih godina police se postepeno popunjavaju stranim publicističkim naslovima koji se naprežu objasniti suvremenu NR Kinu, ekstrahirajući ekonomske ili sociološke komponente.Novim spoznajama odlučili su doprinijeti povjesničar&nbsp;Zvonimir Stopić&nbsp;i arheolog&nbsp;Goran Đurđević&nbsp;udžbeničkim pothvatom&nbsp;<a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=1&amp;spv0=Stopi%c4%87%2c+Zvonimir%2c+povjesni%c4%8dar&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=454025561">Svila, zmajevi i papir: kineska civilizacija, kultura, arheologija i povijest</a>&nbsp;(Alfa, 2021). Njihovi napori usmjereni su spram pokrivanja vremena od prapovijesti do kraja 19. stoljeća, obuhvaćajući nedovoljno zastupljena razdoblja u dostupnoj literaturi na hrvatskom jeziku. Kroz četiri cjeline autori prolaze prvo kroz geografiju i povijest Kine, ali se onda zapućuju i u arheologiju te istraživanje odnosa između jugoistočne Europe i Kine. Tekst je obogaćen pinyinom, latiniziranim izričajem kineskog znakovnog sustava, kao i nizom karti, pojmovnika te popisa koji utanačuju udžbeničku liniju.Udžbenički kompakt dolazi u pravi čas, kako za sveučilišta u nastojanju da ponude kolegije, tako i široj javnosti koja se dosad, ponajviše, obraćala monografiji Ive Dragičevića,&nbsp;<a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Dragi%c4%8devi%c4%87%2c+Ivo&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1&amp;selectedId=5009658">Kina: od nebeskog carstva do naših dana</a>. Novi naslov ne ispraća stari u spremište, ali ga, ipak, odmjenjuje kada je riječ o prvom prelasku kineske granice. (Magazin GKR, <a href="https://gkr.hr/Magazin/Po-nasem-gustu/Svila-zmajevi-i-papir-Goran-Durdevic-i-Zvonimir-Stopic-pocetnica-za-Kinu">“Svila, zmajevi i papir”, Goran Đurđević i Zvonimir Stopić: početnica za Kinu</a>)Hoće li doći do Trećeg svjetskog rata!”Pitanje, proizašlo iz rusko-ukrajinske frakture, potkazalo je iluzorni privid o kraja ratovanja. I dok nam aktivna mjesta sukoba prolaze neprimjetno podno 37 paralele ili stupca vijesti tik do prijeloma, permanentne bojišnice na globalnoj periferiji rastakaju se u centrifugalnoj intermedijalnoj kakofoniji. Naš odgovor upleo nas je u vlastite interpretacije ratnih praksi koje iščitavamo i učitavamo ovisno o uspješnosti probijanja kroz betonirana društvena znanja i prakse. Možemo se predat epskim, banalnim i nacionaliziranim ratnim narativima, ili možemo doprijeti onih koji dopiru do zbiljske tragedije te postavki kontinuiranog rata.<a href="https://katalog.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=20&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=20&amp;spv0=Najljep%c5%a1a+no%c4%87+du%c5%a1e&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1&amp;selectedId=995002414">Najljepša noć duše: priče o nesanici i ludilu&nbsp;(Oceanmore, 2021)</a>&nbsp;mađarskog autora&nbsp;Sándora Jászberényija&nbsp;uvezuje 12 priča smještenih u jednoj od središnjica vječnog rata: Bliskog istoka. Protagonist, ratni izvjestitelj Daniel Marosh, ispraća Arapsko proljeće, ali daleko od linija za naslovnice. Uronjen u ludilo i nesanicu, disociran od razlikovanja more i stvarnosti,&nbsp;Marosh ispraća međuprostorne narative i tranzicijske rute opijuma, tijela i tradicije. Gradeći protagonista na bazi vlastitog reporterskog iskustva, Jászberényi tumara šamanima, generalima, seksualnim radnicima, novinarima u potrazi za pornografskim zvjerstvima. Umjesto mrtvih, ratna zbilja ogledalo nalazi u ilegalnim borbama adolescenata, svakodnevicama prostitutke, mučenju svjedoka, zadimljenim hotelskim sobama i VIP zabavama onih u prolazu.<img src="/uploads/4_1086x1536_a42398e720.png" alt="4-1086x1536.png">Dislocirano, bunovno vrijeme uokviruje jedino Marosheva duševna rasutost. Njegova bezdušnost garantira mu mjesto u tranzicijskim procijepima kontinuiranog rata. Samo tako on može postati ekspertni svjedok paradnih procesa iza samih maski rata čineći time zbirku priča&nbsp;Najljepša noć duše&nbsp;usmjerenu razbijanju kronično tragikomičnih sistematičnih neznanja o ratu. (Magazin GKR, <a href="https://gkr.hr/Magazin/Po-nasem-gustu/Najljepsa-noc-duse-Sandor-Jaszberenyi-bezdusni-kontinutet-rata">“Najljepša noć duše”, Sándor Jászberényi: bezdušni kontinutet rata</a>)<img class="image_resized" style="width:537.6px;" src="https://rasadnik.fyi/wp-content/uploads/2023/01/4-905x1280.png" alt="" srcset="https://rasadnik.fyi/wp-content/uploads/2023/01/4-905x1280.png 905w, https://rasadnik.fyi/wp-content/uploads/2023/01/4-452x640.png 452w, https://rasadnik.fyi/wp-content/uploads/2023/01/4-768x1087.png 768w, https://rasadnik.fyi/wp-content/uploads/2023/01/4-1086x1536.png 1086w, https://rasadnik.fyi/wp-content/uploads/2023/01/4.png 1357w" sizes="100vw" width="905">“Danas su mogućnosti stripa – kao što su oduvijek bile – beskrajne”, zaključuje Scott McCloud. Time se povela dizajnerica i ilustratorica Klasja Habjan u strukturiranju Duha Bauhausa (Muzej suvremene umjetnosti, 2020), stripovsko nastojanje da poveže korake sudionika događaja te pruži još jednu priču o godinama kada je cilj bio jednostavan i glasan: “Krajnja svrha svake vizualne umjetnosti jest zgrada!”Ostavljajući udžbeničke ambicije na početku, Habjan se radije kroz niz stranica odguruje u potragu za glavnim likom, duhom vremena koji su od 1919. do 1933. gradili kako bi kasnije mogli i širiti. Umjesto da se rasprši u stotinu smjerova, narativno pletivo se okreće u smjeru bazičnih činjenica te života triju sudionika vremena: Otti Berger, Gustavu Bohutinskom, i Ivani Tomljenović-Meller. Njihove biografiju odaju se kao zrcala prakse, ali i niza sudbina duha Bauhausa; revolucionarna praksa u godinama puta do pakla (i natrag). Crtež dočarava, kako htijenja tih ljudi, tako i potreba vremena, koristeći se pratim alatima i zamislima same škole.Stojeći na monografskim tomovima, Duh Bauhausa širem čitateljstvu predstavlja orijentacijski okvir, bogatu početnicu koja garantira daljnje iščitavanje Bauhausa i njegova naslijeđa. (Magazin GKR, <a href="https://gkr.hr/Magazin/Po-nasem-gustu/Duh-Bauhausa-Klasja-Habjan-za-prvi-susret-s-Bauhausom">“Duh Bauhausa”, Klasja Habjan: za prvi susret s Bauhausom</a>)<img src="/uploads/Copy_of_Untitled_Design_1086x1536_3932ee0edf.png" alt="Copy-of-Untitled-Design-1086x1536.png">(…) Tvrdih korica, urešena naslovnom oplatom, Avdićevo istraživanje ostvaruje se kao zenički imaginarij koji nužno proizlazi iz ondašnje Željezare. “Izabrat ću jedan pogled na Zenicu, s periferije i oprezno, s poštovanjem, pokušati opisati grad”, svodeći kronologiju na tri događaja: osnutak željezare “Eisen und Stahlgewerkschaft Zenica”, prva petoljetka 1948. godine te rat i privatizacija. Iz njih proizlaze ljudi, mjesta i procesi koji su obilježili Zenicu koja se, zahvaljujući industrijskom postrojenju, identitetski rušila i gradila, rušila i gradila; čak iako su Zeničani htjeli biti vjerni svojoj identitetskoj rečenici:&nbsp;Zaobiđi me.Propili smo već dosta tekstova o tome kako nemamo novih sinteza ili uvida o suvremenoj povijesti Rijeke, ali Avdićeva željezna, rastaljena priča pokazuje nam kako nam nedostaje i književna, umjetnička reprezentacija onoga na čemu sada gradimo.&nbsp;Moja fabrika&nbsp;nije ljubavno pismo, već je identitetski zamašnjak u sakupljeno pamćenje, autorovo tumaranje monografijama, pjesmama, novinama, dnevnicima, filmovima. Mnemonički kolaž omogućuje da se zapišu činjenice kao da su Zeničani 1968. godine popušili 214 milijuna cigareta,&nbsp;da se nanovo otvori prostor osmijehu s hiljadarke Arifu Heraliću, da se dekonstruira i nanovo sastavi udarnički kolektiv, da se pročitaju dječje pjesme o željezari. Ta Fabrika, taj repozitorij sjećanja i pročitanog, s razlogom izaziva melankoliju i zaslužuje da završimo sa sljedećim odlomkom:“Monografije su namijenjene poslovnim partnerima koji najčešće nisu pretjerano zainteresirani za ljude, zanimaju ih snaga mašina i proizvodna moć Fabrike. U poslovnom svijetu direktori koji pišu pripovijetke uglavnom služe za podsmijeh na koktelima nakon potpisivanja ugovora. Takve stvari postanu važne poslovnim ljudima tek nešto kasnije, kada odu u mirovinu ili kada se iz nekih drugih razloga prestanu svakodnevno vezati uz fabriku. Samo najrjeđi među njima mogu u sjećanju čuvati neki impozantan stroj. Ostali se sjećaju ljudi.” (Magazin GKR, <a href="https://gkr.hr/Magazin/Po-nasem-gustu/Moja-fabrika-Selvedin-Avdic-tvrda-melankolicna-prica-o-masinama-i-radnicima">“Moja fabrika”, Selvedin Avdić: tvrda, melankolična priča o mašinama i radnicima</a>)<img src="/uploads/6_1086x1536_69c289b84e.png" alt="6-1086x1536.png">

Ljevaonica preporuka: proizvodimo sreću u Bauhaus uz Romanove, Zeničarene i NR Kinu

U našem složenom mozaiku 2022. godine mjesto je imalo i rađanje odjela za mlade, prvog takvog koji će i fizički nastati u našoj novoj zgradi u &quot;Benčiću&quot;.

thumbnail_Odjel-za-mlade-Gradske-knjiznice-Rijeka-2022-u-betonsko-kreativnom-vrtlogu-pocetka--249719.png

Odjel-za-mlade-Gradske-knjiznice-Rijeka-2022-u-betonsko-kreativnom-vrtlogu-pocetka--249719.png

272858439_5157978464235238_7639081730893551405_n--249863.jpg

279889195_5449667588399656_6181028873131322428_n--249811.jpg

290982244_5598718586827888_202643076421196826_n--249792.jpg

307162317_5829428477090230_3834579432088382649_n--249827.jpg

307691753_5858489907517420_1004959241949151103_n--249831.jpg

307691753_5858489907517420_1004959241949151103_n--249871.jpg

310791972_5878265362206541_5561900897675628791_n--249823.jpg

311130221_5903060333060377_7576804315072275042_n--249835.jpg

311446646_5912316492134761_5324337506738217766_n--249843.jpg

312463176_105422569048813_7105127812134426401_n--249847.jpg

312839895_5938825172817226_6958283056890075437_n--249803.jpg

314684304_5978914582141618_6976838524777852078_n--249807.jpg

315170605_5996107733755636_318924385479089383_n--249839.jpg

315715071_6019214174778325_5955890452956714937_n--249859.jpg

315880337_5999437020089374_5865544989830054191_n--249855.jpg

316408154_6027081440658265_4840382325511143022_n--249819.png

316942702_6024519750914434_8839837822098983076_n--249815.png

IMG_20221104_181752--249851.jpg

groblje--249867.png

metabolizam--249799.png

S mladima smo radili, u različitim formatima i na različitim frontama od prvog dana 2022. godine. Sezonu su nekako prikladno otvorili zagrebački grafiti majstori koji su nam u Dječju kuću došli s fora izložbom. Normalno da smo ih zamolili i za potpis. Ali na pristojan način, naravno. <figure class="image"><img src="/uploads/272858439_5157978464235238_7639081730893551405_n_249863_4c7c06f440.jpg" alt="272858439_5157978464235238_7639081730893551405_n" class=" " width="800" height="599" /></figure> Prvu polovicu godine obilježila je suradnja sa studentima Akademije primijenjene umjetnosti u Rijeci koji su imali zadatak na primjeru Gradske knjižnice Rijeka, kao poslovnog subjekta, oblikovati promotivnu kampanju. Jedan od zadataka bio je upravo fokus na odjel za mlade za kojeg smo zamislili da već postoji. Radovi su bili odlični, puni zanimljive estetike i humora. Izdvajamo jednog posebnog duha... <figure class="image"><img src="/uploads/groblje_249867_c553f9b0e7.png" alt="groblje" class=" " width="754" height="534" /></figure> Sve je bilo tako dobro da je završilo i izložbom na Korzu i na Sveučilišnom kampusu. <figure class="image"><img src="/uploads/290982244_5598718586827888_202643076421196826_n_249792_76bfe929ac.jpg" alt="290982244_5598718586827888_202643076421196826_n" class=" " width="800" height="600" /></figure> <hr class="horizontal-ruler" /> <figure class="image"><img src="/uploads/metabolizam_249799_81bf3c072c.png" alt="metabolizam" class=" " width="800" height="600" /></figure> Cijeli okvir održavanja ovogodišnje Književne rezidencije Kamov stavili smo također pod okvir mladi - uvjet prijaviteljima na rezidenciju bio je da rade upravo radove s temama relevantnima za mlade. Da će tako i biti najbolje su dokazali književnici Mirta Maslać i Dinko Kreho. <figure class="image"><img src="/uploads/312839895_5938825172817226_6958283056890075437_n_249803_65c3f749cc.jpg" alt="312839895_5938825172817226_6958283056890075437_n" class=" " width="800" height="361" /></figure> <hr class="horizontal-ruler" /> <figure class="image"><img src="/uploads/314684304_5978914582141618_6976838524777852078_n_249807_f973fbc352.jpg" alt="314684304_5978914582141618_6976838524777852078_n" class=" " width="800" height="360" /></figure> Bilo je tu također raznih susreta, predavanja, radionica, ističemo ono Davora Buinjca o oblikovanju gradova za mlade koji je prilično kritički pričao i o odnosu tzv. &quot;boomerske&quot; generacije prema mladima. Sažetak je dostupan u našem Rasadniku <a href="https://rasadnik.fyi/inspiracija/na-vama-je-kulturne-i-kreativne-industrije-kroz-oci-davora-buinjca/" target="_blank">ovdje.</a> <figure class="image"><img src="/uploads/279889195_5449667588399656_6181028873131322428_n_249811_b7cfa95722.jpg" alt="279889195_5449667588399656_6181028873131322428_n" class=" " width="800" height="600" /></figure> Bila je tu i Književna nagrada Drago Gervais koja je otišla mladoj autorici Dori Šustić s romanom posvećenom mladenačkog iskustva studiranja i zaljubljivanja. &quot;Pse&quot; smo predstavili i u u zagrebačkoj Frakturi, a koliko vidimo pred autoricom je ljepa književna budućnost. <figure class="image"><img src="/uploads/315715071_6019214174778325_5955890452956714937_n_249859_934a20cc53.jpg" alt="315715071_6019214174778325_5955890452956714937_n" class=" " width="800" height="600" /></figure> Kasno ljeto i jesen donijeli su pak kuliminaciju projekta “<a href="https://gkr.hr/Magazin/Najave/Gejmanje-vrtlarenje-ukljucivanje-sviranje-bas-to-ne-trebamo-poligon-za-istrazivanje-i-dizajniranje-knjiznicnih-usluga-za-mlade" target="_blank">Gejmanje, vrtlarenje, uključivanje, sviranje...baš to (ne)trebamo?, poligon za istraživanje i dizajniranje knjižničnih usluga za mlade</a>&quot;, podržanog od strane Ministarstva kulture i medija. Riječ je bila prije svega o istraživanju ciljane populacije od 15 do 30 godina starosti, ali na jedan neobičniji način... Populacija mladih (15 do 30 godina starosti) nizom istraživanja i kvantitativnih podataka prepoznata je kao publika čiji odnos s čitalačkom kulturom i subjektima njenog osnaživanja poput knjižnica upravo u toj dobi postaje izrazito ograničen ili nepostojeći. <figure class="image"><img src="/uploads/307691753_5858489907517420_1004959241949151103_n_249831_9aec452cfc.jpg" alt="307691753_5858489907517420_1004959241949151103_n" class=" " width="800" height="600" /></figure> Jedan od uzroka je činjenica da knjižnice nemaju adekvatno dizajnirane usluge za mlade te ih ne uključuju u planiranje svog sadržaja, usluga, programa i sl. Grad Rijeka jedan je od hrvatskih gradova koji u svojim narodnim knjižnicama nema i nikad u povijesti nije imao integriran koncept odjela za mlade, kao posebnog segmenta posvećenog čitalačkoj kulturi, slobodnom vremenu i kreativnosti te publike. <figure class="image"><img src="/uploads/307162317_5829428477090230_3834579432088382649_n_249827_a5f9fd38dd.jpg" alt="307162317_5829428477090230_3834579432088382649_n" class=" " width="800" height="1000" /></figure> Projekt je pratila mala kampanja, a za koju je zaslužna dizajnerica Diana Zubak, izabrana za angažman upravo na temelju rada u ranije spomenutom studentskom projektu.Online anketno istraživanje među populacijom mladih provodilo se u periodu između 16.9. i 21.10. Cilj ankete bio je detaljno istražiti potrebe, želje, vizije ciljane skupine kako bi na kraju dobili kvalitetne podatke za daljnje što bolje formiranje sadržaja i aktivnosti za rad s mladima. Kroz anketu se detaljno ispitalo interese mladih, načine provođenja slobodnog vremena, konzumiranje kulturnih sadržaja, mišljenje o knjižnicama te očekivanja od budućeg odjela za mlade. Ukupno je prikupljeno 576 odgovora. Anketa je u mnogim segmentima odgovora na pitanja potvrdila neke već poznate prakse u vezi mladih i njihove percepcije knjižnica. Ukazala je na potrebu ulaganja dodatnog truda u promjenu poimanja knjižnica isključivo kao mjesta za posudbu knjiga i ispunjavanje formalnih obrazovnih obveza, kroz intenzivnije informiranje o različitim mogućnostima i uslugama koje knjižnica može pružiti mladima. Također, ukazala je na mnoge preferencije mladih po pitanju provođenja slobodnog vremena i očekivanja od knjižnice u smislu zadovoljavanja njihovih potreba. Analizom odgovora ciljane skupine, naslućuju se konkretne potrebe i želje, kao podloga za daljnje kreiranje novog knjižničnog odjela. Temeljni fokusni pravac koji se ukazao nakon analize odgovora čini kreiranje ugodnog i pristupačnog prostora za druženje i boravak mladih, s atmosferom koja je opuštena i privlačna. <figure class="image"><img src="/uploads/316942702_6024519750914434_8839837822098983076_n_249815_cb4b945873.png" alt="316942702_6024519750914434_8839837822098983076_n" class=" " width="800" height="800" /></figure> <hr class="horizontal-ruler" /> <figure class="image"><img src="/uploads/316408154_6027081440658265_4840382325511143022_n_249819_d7ce85ee30.png" alt="316408154_6027081440658265_4840382325511143022_n" class=" " width="800" height="802" /></figure> Organizirane i provedene su ukupno četiri pilot aktivnosti za mlade u suradnji s lokalnim udrugama i pojedincima koji se bave mladima iz područja gaminga, inkluzije, glazbe i održivosti. Glavni cilj ovih aktivnosti bio je testiranje inovativnih modela i sadržaja kreiranih za specifičnu publiku mladih.Prva pilot aktivnost - inkluzivna radionica organizirana u suradnji s Majom Ogrizović, voditeljicom i kreatoricom projekta Film svima! te promicateljicom inkluzivnih kulturnih praksi. Radionica je podrazumijevala gledanje i analizu kratkog inkluzivnog filma, prikaz primjera inkluzivnih kulturnih praksi (fokus na fond Knjiga svima) i u konačnici, kroz šetnju Dječjom kućom gdje se radionica održavala razmatrala se inkluzivnost samog prostora. <figure class="image"><img src="/uploads/310791972_5878265362206541_5561900897675628791_n_249823_66718a60b1.jpg" alt="310791972_5878265362206541_5561900897675628791_n" class=" " width="800" height="600" /></figure> Druga pilot aktivnost - dizajnerska radionica koju je osmislio i održao Marin Nižić iz udruge Urbani separe. Radionica se održala u obliku interaktivne kritičke šetnje kvartom ‘’Benčić’’ s ciljem familijarizacije s tim prostorom, uz spontano fotografiranje i rađenje bilješki. Kao rezultat radionice nastao je niz vizuala uz popratni tekst - svojevrsni mini fanzin koji možete vidjeti <a href="https://rasadnik.fyi/inspiracija/razglednice-buduceg-kvarta-koje-ste-vi-ispisali/" target="_self">ovdje.</a> <figure class="image"><img src="/uploads/311130221_5903060333060377_7576804315072275042_n_249835_1ff6bbdc24.jpg" alt="311130221_5903060333060377_7576804315072275042_n" class=" " width="800" height="600" /></figure> <hr class="horizontal-ruler" /> <figure class="image"><img src="/uploads/315170605_5996107733755636_318924385479089383_n_249839_7a56478a46.jpg" alt="315170605_5996107733755636_318924385479089383_n" class=" " width="800" height="800" /></figure> <hr class="horizontal-ruler" />Treća pilot aktivnost - gamersko-književni susret s Igorom Belanom (kreatorom gamerskog HCL.hr portala) i Vid Barićem (autorom, novinarem i urednikom kulture na Tportalu). Radilo se o književnom susretu tijekom kojega su naši suradnici razgovarali o relaciji između književnosti i video igara dok su istovremeno za vrijeme susreta pred publikom igrali na Playstationu igru Last of us. Ideja susreta bila je pokušaj redefiniranja klasičnog književnog susreta i prilagodba njegove forme specifičnoj populaciji mladih. Testiran je inovativni model književnog susreta koji integrira književnost i gaming. <figure class="image"><img src="/uploads/311446646_5912316492134761_5324337506738217766_n_249843_dcfdcc945c.jpg" alt="311446646_5912316492134761_5324337506738217766_n" class=" " width="800" height="600" /></figure> Četvrta pilot aktivnost - glazbena radionica organizirana u suradnji s udrugom RiRock i Radio Rožom. Radionica je održana u kino studiju u Dječjoj kući, gdje su sudionici radionice uz podršku angažiranih suradnika snimali predloške za jingle budućeg odjela za mlade. <figure class="image"><img src="/uploads/312463176_105422569048813_7105127812134426401_n_249847_5c4602e719.jpg" alt="312463176_105422569048813_7105127812134426401_n" class=" " width="800" height="599" /></figure> Rezultat provedenih pilot aktivnosti jest izrađen adaptirani model tematskih kreativnih radionica iz četiri ključna područja. Nakon provedenih pilot aktivnosti i anketnog istraživanja organizirana je fokus grupa s mladima, oblikovana ciljano i po javnom pozivu, a koja je dodatno potvrdila već iskazane potrebe, očekivanja i želje ciljane populacije u vezi sadržaja, dizajna i atmosfere budućeg odjela za mlade. U daljnjem procesu oblikovanja i funkcioniranja odjela za mlade, nastojat će se implementirati model fokus grupa kao temelj participativnog modela programskog vijeća mladih. <figure class="image"><img src="/uploads/IMG_20221104_181752_249851_b098d502bd.jpg" alt="IMG_20221104_181752" class=" " width="800" height="600" /></figure> U konačnici izrađena je strategija razvoja mlade publike Gradske knjižnice Rijeka i čitateljske kulture mladih u riječkoj regiji, s definiranim programskim ciljevima i aktivnostima, vrijednostima te narednim organizacijskim koracima, a sve navedeno prema artikuliranim potrebama, željama i vizijama ciljane publike, dobivenim kao rezultat provedenog projekta. Finale projekta održano je 15.11. kada su predstavljeni rezultati projekta i potencijali budućeg odjela. A i ćakula je bila vesela. <figure class="image"><img src="/uploads/315880337_5999437020089374_5865544989830054191_n_249855_78f5e25c45.jpg" alt="315880337_5999437020089374_5865544989830054191_n" class=" " width="800" height="360" /></figure> A pričali smo o svemu nešto i za kamere. :) <figure class="media"><oembed url="https://www.youtube.com/embed/bWYhw1X_ftc"></oembed></figure>Eto, toliko za ovu godinu, a sljedeće će nadamo se i ova krasota od prostora i zgrade koja je izgrađena ove godine biti spremna za neke nove ekipe. :)I ponovimo - gurni nos gdje mu je mjesto! <figure class="image"><img src="/uploads/307691753_5858489907517420_1004959241949151103_n_249871_6b81b6989a.jpg" alt="307691753_5858489907517420_1004959241949151103_n" class=" " width="800" height="600" /></figure>

Odjel za mlade Gradske knjižnice Rijeka 2022: u betonsko-kreativnom vrtlogu početka

thumbnail_Dizajnerica-iza-GKR-OZM-mini-kampanje-dizajn-je-savrseni-alat-zelje-pomaganja-ljudima-i-poboljsanju-zajednice--246860.jpg

Dizajnerica-iza-GKR-OZM-mini-kampanje-dizajn-je-savrseni-alat-zelje-pomaganja-ljudima-i-poboljsanju-zajednice--246860.jpg

Kad-je-steker--246880.png

mamo.hr--246872.jpg

studio-rozi--246876.jpg

...pokretanja odjela za mlade Gradske knjižnice Rijeka, a tko nije vidio prve detalje može zaviriti <a href="https://gkr.hr/Magazin/Tema-Plus/Odjel-za-mlade" target="_blank">ovdje.</a> <h3>Nema dobre kampanje bez fora vizualnosti i doze humora, a da to bude tako brine se mlada dizajnerica Diana Zubak. </h3>Iako smo se upoznali u Rijeci suradnjom kroz jedan fakultetski projekt, danas se lovimo kroz digitalna kanale s Amsterdamom. <h3>Tko je Diana i kako je završila u svijetu dizajna?</h3>Diana je umjetnica i dizajnerica iz Zagreba, do nedavno živjela u Rijeci, a trenutno u Amsterdamu. Kao i većina mojih vršnjaka uvijek sam imala problem odabira karijere zbog previše interesa. Taj problem sam riješila tako da sam samo radila sve što me veseli i vjerovala sam da ću se tako pronaći tamo gdje trebam biti bez previše razmišljanja.Tako sam prošla kroz studij Animiranog filma i novih medija, ravno na studij Grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija u Rijeci! Tada to nisam znala, ali jedno savršeno nadopunjuje drugo. Na koncu, dizajn je savršeni alat u mojoj najvećoj želji pomaganju ljudima i poboljšanju društva i zajednica!<blockquote class="object-full"> <div class="quote-content"> Kao i većina mojih vršnjaka uvijek sam imala problem odabira karijere zbog previše interesa. Taj problem sam riješila tako da sam samo radila sve što me veseli. </div> </blockquote> <h3>Kako te je zaintrigirao svijet vizualnih umjetnosti?</h3>Ide klišej odgovor, naravno, od malih nogu. Glavni način iskazivanja i komunikacije mojih unutarnjih osjećaja i misli prema drugima i samoj sebi!<h3>Šta se krije iza ovoga s knjižnicom? Koja je bila glavna nit vodilja ideje?</h3>Suradnja s knjižnicom je došla u savršeno vrijeme. Trenutno sam i u vlastitoj borbi osjećaja preplavljenosti s vizualnim podražajima i informacijama. Nakon dugo vremena sam se onda odlučila vratiti knjizi kao izvoru zabave i opuštanja.U suradnji s GKR-om kroz svoju kreativu i dizajn svoju generaciju pozivam na isto. To radim na humorističan način, kroz glupiranje i bez ikakve osude, što mi je i glavna nit vodilja. Na koje sve načine možemo koristiti knjižnicu i knjige, makar to bilo sjedeći na wc-u par minuta dnevno, da proradi metabolizam! <figure class="image"><img src="/uploads/Kad_je_steker_246880_7fd283e098.png" alt="Kad je šteker" class=" " width="800" height="566" /></figure> Plakat za Gradsku knjižnicu Rijeka.<h3>Na temelju čega učiš, omiljena inspiracija i uzori?</h3>Shvatila sam da ne možeš puno toga naučiti prije nego što sam ne prođeš kroz određene greške. Prije mi je to smetalo, ali sad kužim da što prije napravim neke greške i prođem kroz taj period, to ću prije i iste ispraviti i nastaviti dalje.Što se tiče inspiracije i uzora, puno toga sam naučila od svojih profesora na APURI u zadnje dvije godine faksa! Ne bih nikada promijenila svoju odluku da baš na tom mjestu studiram dizajn. Svi savjeti i instrukcije koje sam tamo dobila i dalje vrijede u stvarnom životu i poslu.Last but not least, životni cilj i inspiraciju sam našla u činjenici da problemi u društvu postoje i da ih kreativa itekako može riješiti i olakšati nekome život! <figure class="image"><img src="/uploads/mamo_hr_246872_88eb6b2d8d.jpg" alt="mamo.hr" class=" " width="800" height="571" /></figure> Mamo.hr portal za pomoć oboljelima od karcinoma<h3>Omiljena knjiga i u čemu je fora?</h3>Nemam omiljenu knjigu, ali volim bilo kakvu poeziju! Ponekad volim imati zbirku poezije kod sebe i pročitati jednu pjesmu dnevno kao inspiraciju za dan.<h3>Preporuči nam: nešto fora s Instagrama, TikToka ili šta već pratiš...</h3>Na Instagramu su mi trenutno favoriti <a href="https://www.instagram.com/davidshrigley/?hl=hr" target="_blank">@davidshrigley</a> i <a href="https://www.instagram.com/constantbageltherapy/?hl=hr" target="_blank">@constantbageltherapy</a>.Na YouTubeu volim gledati <a href="https://www.youtube.com/c/kendallsplace" target="_blank">Kendall Rae</a> jer sam vječni true crime fan ili bilo kakav van life/camper conversion za opuštanje.<blockquote class="object-full"> <div class="quote-content"> Ponekad volim imati zbirku poezije kod sebe i pročitati jednu pjesmu dnevno kao inspiraciju za dan. </div> </blockquote> <h3>I tvoji profi planovi za kasnije su...?</h3>Imam veliku želju za svoj završni rad na diplomskom studiju napraviti svoju knjigu u fizičkom obliku! Knjiga bi se sastojala od analognih fotografija i poezije koje sam stvorila kroz godine života. To je baš neki projekt meni za dušu.Naravno, nastaviti i s radom neprofitnih organizacija Mamo i Studio Rozi čiji sam član i jedan od osnivača. <a href="https://www.mamo.hr/" target="_blank">Mamo</a> je portal i udruga koja pomaže i informira osobe oboljele od karcinoma, a Studio Rozi je umjetnički kolektiv nastao s mojim kolegicama s Akademije likovnih umjetnosti U Zagrebu.Pogledajte nas na Instagramu pod <a href="/@mamo.hr" target="_blank">@mamo.hr</a> i <a href="/@studio_rozi" target="_blank">@studio_rozi</a>! <figure class="image"><img src="/uploads/studio_rozi_246876_795f37e238.jpg" alt="studio rozi" class=" " width="800" height="1069" /></figure>

Dizajnerica iza "GKR OZM" mini kampanje: dizajn je savršeni alat želje pomaganja ljudima i poboljšanju zajednice

bkCatGKRhy.svg

icPunkBl.svg