Iz Magazina

Suglasan sam s obradom mojeg e-maila kao osobnog podatka za svrhu primanja newslettera Gradske knjižnice Rijeka. Pročitajte obavijest o obradi osobnih podataka <a href="https://new.gkr.hr/sluzbene-informacije/zastita-osobnih-podataka--p-42">ovdje</a>.

newsletter-mailboxes-play-dough.png

Pretplati se!

Prijavite se za primanje "newslettera" Gradske knjižnice Rijeka i saznajte na vrijeme što se događa u našim odjelima i ograncima diljem grada, što se čita, komentira i preporučuje u <a href="https://gkr.hr/Magazin">Magazinu</a> te koje nam se ideje vrte po glavi... I zapamtite - čitamo se na internetu, ali vidimo u knjižnici. :)

favicon.ico

naslovna.jpg

GKR bira

Glazba na stranicama romana: Priče iz Los Angelesa, Daisy Jones i šestorka, Vrijeme je opak igrač…

magazin/gkr-bira--c-13

Kada se knjige osjećaju nepoželjno: 10 naslova o borbi cenzora i pisaca

Malo drugačija povijest: 10 naslova po našem izboru

Sjeti se kako smo se voljeli: 10 naslova o ljubavi, ljubavnim problemima i kako ih prevladati

Čitaj i ovo:

Najčitanije

Poduzetništvo pokreće društvo, gradove i pojedince, ali kroz niz zakonodavnih i birokratskih formi mora voziti dobar slalom. Naša suradnica Zorana u ovom tekstu provodi kroz osnovne oblike poslovanja fizičkih osoba.

Budući da 18 godina vodim računovodstveni servis, moji kontakti sa poduzetnicima i onima koji to žele postati su glavni dio mog posla. Naši su klijenti redom uspješni i dugogodišnji poduzetnici duboko svjesni svoje pozicije u našem zakonodavnom i poslovnom okruženju. Međutim, kod najvećeg broja njih je prije pokretanja obrta ili poduzeća postojala snažna podozrivost i određena doza straha. Internet kao izvor informacija, pri tome primarno mislim na društvene mreže i komentare na njima, svakako pridonosi širenju tog bauka od malog poduzetništva.Meni je osobno upravo to motivacija da kroz razne kanale, pa tako i radionice koje sam jesenas održala u American Corneru Gradske knjižnice Rijeka, utječem na demistificiranje tematike i na motiviranje za samostalno poslovanje. Stvari doista nisu takve kakvim se često prikazuju, tj. prepreke nisu nepremostive i potrebno je znati puteve i načine kako se stvari rade i za koju je poslovnu potrebu prikladan koji od dostupnih oblika registriranja poduzetništva.Dok to pišem, svakako sam svjesna ukupnih okolnosti pod kojima svi poslujemo, brojnih afera koje uključuju iscrpljivanje državnog proračuna kojeg upravo poduzetništvo puni, kao i neusklađenog načina postupanja državnog aparata prema malim i velikim poduzetnicima. Međutim, mislim da nas, male privrednike, takve stvari ne bi trebale obeshrabriti jer mi smo većinom upravo takvog mentalnog sklopa koji ne bi prste umiješao u kriminal. Da nije tako, ne bismo planirali kako sami riješiti svoje i tuđe probleme upravo kroz monetiziranje naših ideja, talenata, znanja i ostalih resursa koji će biti glavni alati poduzetništva. Nama je ideja vodilja ostvarivanje naših ambicija, snova i stremljenja.Stoga je moja namjera kroz ovaj i naredni tekst ukratko prenijeti sadržaj radionica i izložiti moguće načine registriranja poduzetništva, prikazati njihove osnovne odrednice, ukazati na prednosti i određene nedostatke i porezne okosnice - kako bi čitatelji lakše odabrali svoj put u ovakav način privređivanja.<h2>Dvije osnovne vrste registriranja poduzetništva </h2>Za početak, važno mi je da ukažem da su generalno moguća dva načina poslovanja i da je takvo gledanje na tematiku dobra osnova da se kasnije prati materija i s pravne i s porezne strane.Moguće je, naime, poduzetništvo registrirati kroz poslovanje fizičke osobe ili kao poslovanje pravne osobe<h2>Fizička osoba</h2>Fizička osoba je svatko od nas osobno. Postojimo od trenutka rođenja, poslovnu i radnu sposobnost stječemo sukladno pravnim odrednicama, a kada zatražimo i dobijemo rješenje o obavljanju gospodarske djelatnosti - od tog dana zapravo je pravno riješena činjenica na način da osoba N.N. od sada obavlja jednu ili više djelatnosti, ovisno o tome što u rješenju piše. Fizička osoba je, dakle, postojala prije i postojat će i nakon što jednom (ponovo rješenjem) bude utvrđeno da se ista prestala baviti gospodarskom djelatnošću. U poreznom smislu, dohodak od obavljanja djelatnosti je samo dio ukupnog dohotka konkretne fizičke osobe.<h2>Pravna osoba</h2>Za razliku od gore opisanoga, pravna osoba se osniva upisom u sudski registar, u trenutku kad jedna ili više fizičkih ili već postojećih pravnih osoba donese odluku o njenom osnivanju. Pravna će osoba postojati samo dok iz istog registra ne bude ispisana. Njena je pravna osobnost odijeljena od osobnosti osnivača, a onda je posljedično tako i sa njenom imovinom, pravima i obvezama. Također, u poreznom smislu je prihod pravne osobe odijeljen od prihoda osnivača.<h2>Koji su oblici poslovanja fizičke osobe?</h2>To su domaća radinost i sporedno zanimanje; obrt; samostalna stručna djelatnost tj. slobodno profesionalno zanimanje; obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja posluju kao fizičke osobe<h2>Koji su oblici poslovanja pravne osobe?</h2>To su sve vrste poduzeća, od kojih su u malom poduzetništvu najčešći društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i jednostavno društvo sa ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.); zatim zadruge; udruge; te obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja posluju kao pravne osobe.Napomena: svi iznosi koje navodim u tekstu odnose se na 2021. godinu, iako tekst pišem krajem prosinca 2020-te. U iznose su ukalkulirani svi novi porezni propisi koji stupaju na snagu 1.1.2021.<h2>Poduzetništvo fizičkih osoba </h2><h4>Domaća radinost i sporedno zanimanje </h4>Ovaj oblik poslovanja fizičke osobe namijenjen je malom obimu poslovanja jer je ovim putem dopušteno ostvariti primitke do nivoa 10 prosječnih plaća, što je ove 2020. godine iznos od 87.420 kn. U 2021. godini bit će dopušteno 91.810 kn Kad se taj nivo prijeđe, obavezno je registriranje obrtničke djelatnosti.Napominjem da se iznos primitaka promatra na godišnjem nivou, što znači da za one koji su registrirali tijekom ove godine, novo zbrajanje od nule počinje sa 1.1. naredne godine.Što se tiče djelatnosti, teoretski je kroz ovaj oblik moguće obavljati iste djelatnosti koje se obavljaju kroz obrt. Međutim, u praksi nije tako jer Uredi za gospodarstvo ipak neke djelatnosti odbijaju ovako registrirati. Ako se radi o proizvodnji nekih dobara, bit će to domaća radinost, a ako se radi o obavljanju usluga registracija će glasiti kao sporedno zanimanje.Već je spomenuto da se otvaranje vrši u Uredu za gospodarstvo, nakon čega se porezni status rješava u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, što ne smiju smetnuti s uma osobito oni koji žela biti paušalno oporezovani.Ovako registrirati poslovanje može i zaposlena i nezaposlena osoba, iako će obje plaćati i doprinose s osnova obavljanja ove djelatnosti, dok će iznos ovisiti o vrsti oporezivanja. Zatvaranje se obavlja na istom mjestu, te se za oba slučaja status regulira rješenjem.Domaća radinost i slobodno zanimanje mogu biti oporezovani paušalno ili kroz vođenje poslovnih knjiga, što će dalje u tekstu biti više obrazloženo.Što se tiče doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, oni se plaćaju i za ovakvo poduzetništvo, a njihov iznos ovisi o vrsti oporezivanja, što će također biti niže objašnjeno.<h4>Obrt</h4>Isporuke kroz obrt nisu vrijednosno ograničene, što znači da onaj komu odgovara poslovanje kroz ovaj organizacijski oblik može neograničeno nastupati na tržištu te zapošljavati neograničen broj zaposlenika.Obrt se također otvara pri uredima za gospodarstvo, koji izdaju rješenje o upisu u registar obrta i upis početka rada obrta, jednako kao što u slučaju zatvaranja izdaju rješenje o zatvaranju obrta.Osim redovnih obrta, za čije otvaranje nisu potrebni posebni uvjeti, postoje i vezani obrti kod kojih je dodatni uvjet konkretna stručna sprema ili radno iskustvo obrtnika ili posebni uvjeti prostora u kojem će se obavljati obrtnička djelatnost.Obrtničke djelatnosti koje su nabrojane u posebnom pravilniku se mogu obavljati kao sezonski obrti.Specifičnost kod obrta je i mogućnost registriranja bez početka poslovanja, što je prikladno za one kojima je potrebna opsežnija priprema poslovanja. To razdoblje može trajati najviše godinu dana, nakon čega je nužno ili zatvoriti obrt ili upisati početak rada. U tom razdoblju ne plaćaju se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ali ne smije biti ni isporuka.Konkretno, u tom periodu obrtnik može pripremati buduću djelatnost pribavljanjem imovine, uređenjem prostora ili na sličan način.Doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje obrtnik plaća od upisa početka rada do zatvaranja obrta, pa čak i za vrijeme privremene obustave rada obrta. Više o tome niže u tekstu.Oporezivanje može biti paušalno ili utvrđivanjem dohotka kroz poslovne knjige.<h4>Samostalne stručne djelatnosti ili slobodno profesionalno zanimanje </h4>Neke vrste stručnih djelatnosti nije dozvoljeno obavljati kroz obrt, već posebni propisi pojedinih struka iziskuju da se one obavljaju kroz ovaj oblik registracije. Dapače, često otvaranju prethodi članstvo u odgovarajućoj stručnoj udruzi sa javnom ovlašću, koja jamči da je osoba doista stručno osposobljena za takav rad. To su, primjerice, ovlašteni inženjeri i projektanti, psiholozi, liječnici, sportski treneri, sudski prevoditelji, odvjetnici i sl.S obzirom na struku, osnovice za plaćanje obveznih osiguranja su veće, pa mjesečno plaćaju veće iznose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, koje je obavezno od dana registracije.Oporezivanje je izjednačeno sa obrtima, ali paušalno oporezivanje ovim poduzetnicima nije dostupno i obavezno vode poslovne knjige radi utvrđivanja dohotka.<h4>Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo - OPG</h4>Upis OPG-a se vrši u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, pa tako i pojedinca, fizičke osobe koja će obavljati tu djelatnost.Što se tiče plaćanja doprinosa i oporezivanja, i na OPG koji obavlja gospodarsku djelatnost kojom nastupa na tržištu s ciljem ostvarivanja zarade, primjenjuju se porezna pravila koja će niže biti objašnjena.Kratko ću samo spomenuti da postoje OPG koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom za podmirenje vlastite egzistencije bez značajnijeg gospodarskog učinka, koji se ne smatraju poduzetnicima i na koja se primjenjuju druga pravila. Oni nisu predmet razmatranja u ovom tekstu.<h4>Ovrhe nad poduzetnicima fizičkim osobama </h4>Privatna ovrha kojom je opterećena fizička osoba, odmah po otvaranju računa domaće radinosti, sporednog zanimanja, obrta, samostalne stručne djelatnosti ili OPG-a fizičke osobe će biti naplaćivana iz sredstava poslovanja. Ovo proizlazi iz uvodno objašnjene činjenice da ne postoji razdioba ili razlika između fizičke osobe i njenog poduzetništva.Ovo je vrlo često okolnost koja određene osobe preusmjeri u poslovanja kroz pravnu osobu.<h2>Raspolaganje sredstvima na računu fizičkih osoba </h2>Jedna od prednosti poslovanja kao fizička osoba je slobodno raspolaganje novcem sa žiro računa. Drugim riječima, sve gore nabrojane vrste poduzetnika fizičkih osoba bez limita ili drugog ograničenja podižu novac sa računa, ili ga koriste za plaćanja privatnih troškova.<h4>Što znači paušalno oporezivanje</h4>Iako je u razgovoru često korišten termin ‘paušalni obrt’, ovdje želim upozoriti da je tako nešto nemoguće otvoriti. Osoba uvijek otvara obrt u jednoj instituciji (Ured za gospodarstvo direktno, servis Hitro ili aplikacija E-obrt), a nakon toga u roku 8 dana se obraća Poreznoj upravi i od nje traži paušalno oporezivanje. Ono nije primaran način oporezivanja i ukoliko ga osoba ne zatraži u tom roku i ne prikaže izglednim ostvarivanje uvjeta za njegovu primjenu, bit će obavezna voditi poslovne knjige i u njima utvrditi razliku između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka koja je osnovica za oporezivanje.Dakle, ako je fizička osoba paušalno oporezovana, dobit će rješenje Porezne uprave u kojem će pisati koliki je porez dužna plaćati, a poslovne knjige neće trebati voditi.Paušalno oporezivanje je dostupno onima koji nisu u sustavu PDV-a i imaju isporuke po osnovi te djelatnosti manje od 300.000 kn godišnje.<h4>Paušalno je oporezivanje podijeljeno u pet razreda:</h4> <ol> <li>Razred sa primicima do 85.000 kn - plaća porez 1.275 kn godišnje</li> <li>Razred sa primicima do 115.000 kn - plaća porez 1.725 kn godišnje</li> <li>Razred sa primicima do 149.500 kn - plaća porez 2.242,50 kn godišnje</li> <li>Razred sa primicima do 230.000 kn - plaća porez 3.450 kn godišnje</li> <li>Razred sa primicima do 300.000 kn - plaća porez 4.500 kn godišnje</li> </ol> Na iznos poreza plaća se i prirez po stopi koja je propisana za grad u kojem prebiva obrtnik, ukoliko je ona uopće propisana. Primjerice, za Rijeku je stopa prireza 15% pa će paušalno oporezovani iz 1. razreda platiti još 191,25 kn godišnje prireza.Druga značajna prednost paušalnog oporezivanja je plaćanje manjeg iznosa za doprinose. Iznos se razlikuje za slučaj kada je obrt jedina djelatnosti i kada je poduzetnik istovremeno negdje i zaposlen, što će biti niže objašnjeno.Treća prednost je izostanak obveze vođenja poslovnih knjiga, što obično predstavlja financijsku uštedu.<h4>Vođenje poslovnih knjiga radi utvrđivanja dohotka</h4>Ako paušalno oporezivanje nije moguće, poduzetnik fizička osoba dužan je voditi Knjigu primitaka i izdataka, knjigu tražbina i knjigu obveza radi utvrđivanja točnog iznosa dohotka koji se oporezuje stopama od 20% (do 360.000 kn godišnjeg dohotka) i 30%, uz prethodno priznavanje osobnog odbitka od 48.000 kn godišnje, što je dio dohotka koji se uopće ne oporezuje.<h4>Plaćanje doprinosa</h4>Iznos doprinosa koji plaća fizička osoba poduzetnik ovisi o načinu oporezivanja i o tome da li je istovremeno sa postojanjem tog poduzetništva osoba negdje drugdje zaposlena.Paušalno oporezovani plaća mjesečno 1.340,43 kn doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ako je negdje i zaposlen, onda plaća po isteku godine za cijelu godinu iznos ovisno o razredu paušalnog oporezivanja i to od 2.231,25 kn za 1. razred do 7.875,00 kn za 5. razred.Obrt, domaća radinost i sporedno zanimanje, te OPG koji vode knjige plaćaju mjesečno 2.178,19 kn doprinosa, a ukoliko su istovremeno zaposleni plaćaju po isteku godine na iznos ostvarenog dohotka 17,5% za doprinose.Umirovljenik koji ima domaću radinost ili sporedno zanimanje ima jedini prednost da ne plaća doprinose.Umirovljeniku koji otvori obrt, isplata mirovine će biti obustavljena, a doprinose će morati plaćati.Samostalne stručne djelatnosti mjesečno plaćaju 3.686,17 kn za doprinose.U sljedećem nastavku pišemo o poslovanju pravnih osoba...

Poduzetništvo u Hrvatskoj: kako krenuti?

rad--c-33

Nakon šetnje kroz osnovne oblike poslovanja fizičkih osoba Zorana Mavričić - Korošec provodi i kroz poslovanje pravnih osoba.

Za potrebe ovog teksta bavit ćemo se poduzećima oblika društvo sa ograničenom odgovornišću - d.o.o. i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću - j.d.o.o., koji su najčešći u malom poduzetništvu.<a href="https://gkr.hr/Magazin/Teme/Poduzetnistvo-u-Hrvatskoj-kako-krenuti" target="_blank">U uvodu</a> smo rekli kako se pravna osoba razlikuje od osobe koja ju je osnovala ili koja njome upravlja (direktor).Oba se poduzeća osnivaju pri Trgovačkom sudu, a praktično se to radi pristupom u neki javnobilježnički ured ili putem portala E-osnivanje.<h2>Što je potrebno definirati prije osnivanja poduzeća? </h2>Osnivač ili osnivači su fizičke ili pravne osobe koje osnivaju poduzeće ulogom svoje osnivačkog kapitala.Direktor ili više njih su fizičke osobe koje predstavljaju poduzeće i koje u njegovo ime preuzimaju prava i obveze. Ovdje govorimo o izvršnim direktorima koji su upisani u Sudski registar, a ne o ostalim nivoima menadžmenta koji se u većim poduzećima pojavljuju.Sjedište poduzeća je adresa putem koje je s poduzećem moguće ostvariti kontakt. U fazi osnivanja se ne mora dokazivati veza sa tom adresom.Djelatnosti kojima će se poduzeće baviti, od kojih jedna treba biti označena kao glavna i koja će odrediti šifru djelatnosti tog poduzeća.Temeljni kapital je ulog osnivača temeljem kojega će mu ili im pripadati udio u ostvarenoj dobiti poduzeća.Kad govorimo o temeljnom kapitalu, došli smo do prve razlike između d.o.o. i j.d.o.o.D.o.o. mora imati temeljni kapital od minimalno 20.000 kn, dok j.d.o.o. može imati i manji, a najmanji iznos je 10 kn.Osnivača j.d.o.o. može imati najviše pet, dok kod d.o.o. ograničenja nema.<blockquote class="object-left"> <div class="quote-content"> Nema univerzalnog odgovora na pitanje koji je oblik poduzetništva bolji. Odgovor varira ovisno o vrsti poduzetničke ideje, planovima i rokovima njihove provedbe, te možda najviše o statusu osobe koja započinje poduzetništvo. </div> </blockquote> J.d.o.o. može imati samo jednog direktora, dok d.o.o. može imati više direktora, članova uprave.Postoji još samo jedna razlika između te dvije vrste poduzeća: činjenica da je jednostavno društvo dužno četvrtinu ostvarene dobiti stavljati u obveznu pričuvu, a tek tri četvrtine smije isplaćivati svojim osnivačima. To pravilo se mora poštovati sve dok društvo ne izvrši dokapitalizaciju i ne doregistrira se u d.o.o. pri Trgovačkom sudu.U svemu ostalome, ove dvije vrste poduzeća posluju po istim pravilima i na njih se primjenjuju isti propisi.Osvrnula bih se na temu odgovornosti. Društvo odgovara za svoje poslovanje do visine temeljnog kapitala. Ovoj činjenici nemojmo zaboraviti pridodati i drugu: za poslovanje poduzeća direktor odgovara cijelom svojom imovinom. Cilj poslovanja poduzeća je ostvarivanje dobitka, kao razlike između prihoda i rashoda. Dobitak se oporezuje stopom od 10% ukoliko su prihodi poduzeća bili u predmetnoj godini do 7,5 milijuna kuna, a ako su bili veći po stopi od 18%.Nakon toga ostaje čisti dobitak. U trenutku isplate istog fizičkim osobama osnivačima poduzeća, prema kvoti udjela u temeljnom kapitalu, potrebno je platiti još 10% poreza na dohodak od kapitala, pa će tek preostali iznos završiti na računu tih osoba. Stoga, možemo odmah računati da će od dobitka poduzeća 20% završiti u državnom proračunu, kada se radi o malom poduzetništvu.Imovina, uključivo i novac poduzeća je odvojena od imovine osnivača i direktora. Stoga se i novcem sa računa poduzeća može raspolagati samo za poslovne potrebe poduzeća. Ovo je bitna razlika u odnosu na poslovanje obrtnika i ostalih poduzetnika fizičkih osoba.Bitna okolnost kod poslovanja poduzeća je činjenica da je direktor obvezan plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ukoliko nije nigdje drugdje zaposlen. Kod ove okolnosti postoje brojne kombinacije i stoga potičem zainteresirane da dobro prouče propise ili da se savjetuju sa stručnom osobom, jer na ovom mjestu nema prostora za spominjanje svih njih.Svako poduzeće mora voditi poslovne knjige i to po drugim principima nego fizičke osobe, pa je vrlo izgledan trošak računovodstvenih usluga svakom poduzetniku koji nije sam vičan toj vještini.Zaključimo da nema univerzalnog odgovora na pitanje koji je oblik poduzetništva bolji. Odgovor varira ovisno o vrsti poduzetničke ideje, planovima i rokovima njihove provedbe, te možda najviše o statusu osobe koja započinje poduzetništvo. Postoje još brojne okolnosti pravne i porezne regulative koje nisu mogle biti spomenute u ovim tekstovima zbog nedostatka prostora.Stoga pozivam buduće poduzetnike da barem prouče izvore na internetu ili da se konzultiraju sa pravnicima i računovođama koji imaju iskustva i znaju sagledati situaciju sa više aspekata.Poduzetništvo nije bauk ukoliko onaj tko se njime bavi dobro poznaje pravni i porezni okvir unutar kojega se mora znati ponašati. K tome, doprinos malog poduzetništva u državni proračun je činjenično najznačajniji. Kad tome dodamo i sve okolnosti koje su nas zadesile 2020. godine, možemo li zaključiti drugo nego: tko će, ako ne mi?!Sretno!

Zorana Mavričić-Korošec